U naslovnoj ulozi pojavit će se Aida Čorbadžić dok ostatak podjele čine: Ileš Bečei, Željka Katavić Pilj, Vedrana Arapović, Gina Tipurić, Nedim Bašić, Siniša Markanović, Majo Marilović, Dejan Kajević, Jasmin Bašić, Josip Katavić, Dragan Pavlović, Melisa Hajrulahović Tomić, Emsad Bečić, Lejla Huseinćehajić i Davor Ebner.

U predstavi učestvuju solisti i hor Opere Narodnog pozorišta Sarajevo i Balet Narodnog pozorišta Sarajevo.

- Kao što sevdalinka često opisuje ljubavne jade na ljupkim pozornicama mahale, avlije sa kapidžikom, bašče sa čardakom, šadrvanom i ašik pendžerom, tako i Tijardović svoju splitsku sevdah operetu uprizoruje na rivi, uz more, pod palmama, a sve to ne bi li što bolje uokvirio ono radi čega živimo i umiremo, a to je ljubav. Prvi čin vrca od senzualne, tjelesne, mladenačke, zaigrane, pomalo infantilne i karnevalski razuzdane ljubavi. Cijeli je grad u zanosu, ali mi fabularno zumiramo ljepoticu Floramye i studenta Mirka. To je čin prije rata. Drugi čin donosi rat. Ljubav je na čekanju, ali poput proljetnog cvijeća koje probija snijeg, ljubav se ne da smrti, Mirko i Floramye se prepoznaju i nanovo upoznaju kao zreli ljudi kojima se u međuvremnu dogodio život i one emotivne lekcije koje čovjeku donese ratni vihor. Treći je čin poraće. Zbrajaju se ratne anegdote uz iscjeliteljski smijeh, a preživjeli kupe kamenčiće svojih rasutih života i pokušavaju napraviti neke nove mozaike. I tom poratnom mozaiku vezivo je ljubav, pa opereta završava sa posvetom ljubavi. Ne mogu ne povući paralelu između ovog libreta i ovog grada kojem 2022. godine, skoro sto godina nakon praizvedbe 1926, pjevamo i plešemo o ta tri karmička čina. Sevdah ima svoju melanholiju, a Tijardović svoju nostalgiju. Slični su to celofani u koje umotamo iskustva i arhiviramo prošlost. Tako umotane darujemo ih novim generacijama da čuvaju vatru ljubavi i ne boje se iskušenja, prepreka i nesporazuma - napisao je Ivan Leo Lemo.

Predstavu "Mala Floramye" sarajevska publika imala je priliku gledati u nekoliko uprizorenja šezdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća, a na prostoru bivše Jugoslavije bila je jedna od popularnijih opereta.

Ostatak autorske ekipe čine koreografkinja Belma Čečo Bakrač, scenografkinja Vesna Režić i kostimografkinja Amna Kunovac Zekić.