Prema rezultatima provedenih istraživanja, godišnje moždani udar doživi 14,5 miliona ljudi, a pet i po miliona ih umre od posljedica.

Dvije su vrste moždanog udara – ishemijski koji nastaje zbog začepljenja krvne žile u mozgu, odnosno zbog ugruška, i hemoragijski koji se javlja zbog krvarenja u mozgu ili oko mozga, a poznat je još i kao - izljev krvi u mozak.

Zdravstveno neprosvijećeni

Iako učestalost ishemijskog moždanog udara u razvijenom svijetu opada, to se, prema riječima prof. dr. Dževdeta Smajlovića, načelnika Klinike za neurologiju Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla, ne može reći za zemlje u tranziciji, među kojima je i BiH.

- Rezultati skorašnjih ispitivanja na području Tuzlanskog kantona pokazuju da je incidenca ili broj novih slučajeva moždanog udara - 200 na 100.000 stanovnika, što je poprilično visoka brojka. Klinika za neurologiju, koja je i kadrovski i prostorno osposobljena, prije pandemije je na godišnjem nivou primala oko 1.000 pacijenata. Sada je ta brojka nešto manja iz poznatih razloga. No, moram još jednnom istaći da na nivou BiH nema naznaka koje bi ukazivale da se broj moždanih udara smanjuje, što su vrlo ozbiljni pokazatelji jer osim što je često i izaziva veliku smrtnost, ovaj nagli neurološki poremećaj uzrokuje i visoku stopu onesposobljenosti i invaliditeta. Dakle, moždani udar je i medicinski, ali i socijalni i ekonomski problem jer u našoj zemlji ne postoje adekvatne ustanove, odnosno nema dovoljno kapaciteta za rehabilitaciju bolesnika. Takve osobe u većini slučajeva postaju teret porodica – ističe Smajlović u povodu 29. oktobra, Svjetskog dana borbe protiv moždanog udara.

Moždani udar nikoga ne štedi, i iako u najvećem broju slučajeva pogađa stariju populaciju, moždani udar može se javiti i kod mladih osoba.

- Moj najmlađi pacijent bila je djevojčica od sedam godina. Na svu sreću oporavila se. No, to je primjer da moždani udar ne bira – dodaje Smajlović.

U okidače za nastanak moždanog udara spadaju: visok krvni pritisak, srčana oboljenja, od poremećaja srčanog ritma, do oboljenja srčanih zalistaka i infarkta, potom šećerna bolest, visoki holesterol, ali i način života, poput pušenja, prekomjerna tjelesna težina, alkohol, nedovoljna tjelesna aktivnost, nezdrava prehrana, stres.

- Možda ću zvučati grubo, ali mi smo zdravstveno neprosvijećena nacija i vrlo malo znamo o općoj kulturi zdravog života. Ne znamo šta znači zdrav život i kako ga voditi, ali zato puno više računa vodimo o našim mobitelima, automobilima koje redovno pregledamo, pritom zaboravljajući na sebe. Tek kad se desi problem, poput moždanog udara, mnogi se dozovu, ali je tada nažalost za mnoge kasno – objašnjava Smajlović.

Pravilo jedne trećine

Kaže kako za moždani udar vrijedi "pravilo jedne trećine".

- To znači da jedna trećina, šta god uradili, umire u prvim mjesecima nakon moždanog udara ili od nastalih komplikacija. Jedna trećina ima umjerenu ili izraženu onesposobljenost, što znači da im je, u većoj ili manjoj mjeri, potrebna pomoć druge osobe, dok se samo jedna trećina u potpunosti oporavlja sa malom onesposbljenošću – ističe Smajlović.

Dodaje da su ljekari u prepoznavanje simptoma moždanog udara uveli krilaticu – GROM (g-govor, r-ruka, o-osjet, m-minute).

- Najčešći simptomi moždanog udara su nagli nastupi ispada, kao što su smetnje sa govorom, slabost jedne strane tijela (najčešće lijeve), poremećaj osjeta jedne strane tijela, smetnje sa razumijevanjem, vrtoglavica, duple slike, poremećaj svijesti, intenzivna glavobolja koja je naglo nastala... Ovo bi svako trebao znati, jer ukoliko osoba na vrijeme prepozna simptome moždanog udara i na vrijeme dođe do ljekara, a to znači u prvih sat od pojave simptoma, i primijenimo terapiju koja može otopiti ugrušak i vratiti protok krvi kroz mozak u normalu, značajno će se smanjiti oštećenje mozga i posljedice koje nosi moždani udar. U svijetu je decenijama poznata sintagma – vrijeme je mozak (time is the brain) koja upravo opisuje koliko je važno na vrijeme prepoznati simptome i javiti se ljekaru kako bi se smanjila mogućnost od trajnog oštećenja i značajnih posljedica koje nosi moždani udar kao jedna od najvećih zdravstvenih katastrofa – zaključio je Smajlović.