Iako se u javnosti i medijima BiH ističe kao zemlja prostranih i očuvanih prirodnih vrijednosti, praktično se jako malo radi na njihovoj zaštiti, ističe Dejan Kulijer iz Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine povodom 22. maja, Međunarodnog dana biodiverziteta.

Tvrdi da o tome govori odnos prema najugroženijim i najvrijednijim prirodnim vrijednostima, poput rijeka, jezera i šuma koje se neplanski iskorištavaju ili potpuno uništavaju, pa čak i u najvrijednijim zaštićenim područjima.

Koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja iz Centra za životnu sredinu Iva Miljević kaže da ta organizacija već godinama ukazuje na bogatstvo, vrijednosti, ali i sve veću prijetnju biodiverzitetu Bosne i Hercegovine, te nastavlja da provodi aktivnosti koje će omogućiti dugoročan opstanak vrsta i staništa uz suživot sa lokalnim zajednicama.

- Činjenično stanje ukazuje na izrazito lošu globalnu situaciju, ali isto tako napominjemo da još uvijek nije kasno za promjene koje su moguće. Kao i u drugim sektorima, i u upravljanju prirodom vidimo uticaj privatnih interesa, bilo da se radi o hidroenergiji, novim turističkim kompleksima ili čak nelegalnim aktivnostima kao što je krivolov. Očekujemo konkretne i nedvosmislene korake kako bismo sačuvali ono što je najvrijednije i što je milionima godina stvarano - istakla je Iva Miljević.

Iz banjalučkog Centra za životnu sredinu su saopćili da iz dana u dan, stanje prirode, biodiverziteta i kvaliteta ljudskih života postaje sve lošije.

- Evidentno je da će se svijet suočiti sa ekološkim kolapsom i masovnim izumiranjima ako se ne poduzmu drastične mjere za promjenu društvenih i ekonomskih sistema. Ovome u prilog ide i globalna procjena Međuvladine naučno-političke platforme za biodiverzitet i ekosistemske usluge (IPBES), međuvladinog tijela koje je protekle tri godine pripremalo izvještaj u kome su izloženi glavni pokretači i uzroci globalnog kolapsa biodiverziteta i poziva na hitnu regulatornu promjenu – navode iz Centra.