Milanović je u obraćanju na bajramskom prijemu, na kojem se okupilo oko 150 gostiju, podsjetio kako su za vrijeme prošlog rata odnosi između Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini kontaminirani te kako je to činjenica o kojoj treba govoriti jer "prikazivanje u nerealnom, prelijepom svjetlu neće nam dobro činiti".

- Tu odgovornost ima puno Hrvatska, ako hoćete, možda više nego nego bošnjačka (strana op.a.). Historija i odnosi Hrvata i Muslimana, Bošnjaka, nisu bili harmonični. To je bila borba koja se reflektirala kroz sukobe carstava - kazao je Milanović.

Naveo je kako je hrvatski model zaštite nacionalnih i vjerskih manjina, pa tako i islama, dobar.

- U Hrvatskoj živi mali broj pripadnika muslimanske vjeroispovijesti i reći da smo uspješniji od Nijemaca, Austrijanaca, Francuza, Engleza i svih onih zapadnih nacija koje su posljednjih desetljeća integrirale uspješno ili potpuno neuspješno milione muslimana je naprosto hvalisanje. Taj izazov kod nas nije bio toliki - naglasio je Milanović.

Podsjetio je na epizodu u NDH kada su se radile nasilne konverzije Srba i fizička eliminacija židova te umjetno pretvaranje muslimana u Hrvate preko noći.

- Bošnjaci su danas, a bošnjaštvo je organski vezano sa islamom, svoja nacija koju poštujem - poručio je Milanović.

Zaključio je kako u Zagrebu i u Hrvatskoj, kao i u brojnim evropskim državama, ima još uvijek puno predrasuda prema islamu te kako na tome treba istrajno raditi.

Domaćin bajramskog prijema muftija Aziz ef. Hasanović podsjetio je kako večerašnji, posljednji iftar, označava kraj ramazanskog posta.

- Visoki standardi položaja vjerskih zajednica, pa i Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj su civilizacijski iskorak koji nam može poslužiti kao izvozni proizvod u brendiranju i jačanju međunarodnog ugleda i položaja Republike Hrvatske - poručio je Hasanović.

Muftija je podsjetio da je oko 25.000 muslimana sudjelovalo u Domovinskom ratu te da ih je 1.187, ponajviše Bošnjaka, utkalo živote u savremenu Hrvatsku.

Na svečanom iftaru prisustvovali su i bivši predsjednici Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i Ivo Josipović, gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, izaslanici Hrvatskog sabora i Vlade, saborski zastupnici, predstavnici ambasada akreditiranih u Republici Hrvatskoj, kao i predstavnici vjerskih zajednica.