- EU je vjerovatno najkompleksnije političko udruženje u historiji čovječanstva. Teško je njime upravljati, nedostaje političke legitimnosti jer ga većinom vode birokrati. Za moju zemlju je od najveće važnosti pitanje što će biti s EU-om u idućih 10 godina - rekao je Milanović na Univerzitetu Columbia u okviru World Leaders Foruma na temu Krize u nastajanju i konkurentski narativi.

Kada je 2016. godine Britanija odlučila napustiti Evropsku uniju, Milanović se pitao "koja je sudbina EU ako su oni vani?". Smatra da je Hrvatska "dugo" morala čekati na članstvo u EU i da će uspjeh Hrvatske u Uniji mjeriti samo po izvlačenju novca iz evropskih fondova. Ne vjeruje da bi uskoro neka zemlja mogla krenuti britanskim stopama, pa ni Poljska, prenosi Hina.

Jugoistok Evrope teži članstvu u EU, ali hrvatski predsjednik ne misli da su sve zemlje dovoljno motivirane za ulazak u Uniju. Govoreći o Srbiji, Milanović je rekao da je "najteža stvar" to što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić "bio jedan od najistaknutijih ratnih huškača 90-ih" i smatra to preprekom.

Pristupni pregovori Srbije započeli su 2014. godine, do sada je otvorila 18 poglavlja, a dva privremeno zatvorila. Milanović smatra da Srbija "nema snažnu namjeru" ući u EU, dok se Sjeverna Makedonija i Albanija "snažno trude i bore". Crna Gora je najbliže ulasku u EU s 33 otvorena poglavlja. Posljednje poglavlje, 8. poglavlje - Tržišno takmičenje, otvorila je krajem juna prošle godine. U devet godina pristupnih pregovora s Unijom privremeno je zatvorila tri poglavlja.

Sjeverna Makedonija dobila je status kandidatkinje EU-a 2005, godinu i po nakon Hrvatske, a Hrvatska je već osam godina članica EU-a. Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalni su kandidati. 

Afganistan je ponovno pod vlašću talibana, a svi vojnici NATO-a napustili su tu zemlju. Milanović smatra da su se hrvatski vojnici "trebali povući još prije 10 godina" nakon ubistva šefa Al Kaide Osame bin Ladena i kaže da se "nikada nije zavaravao" idejom da će biti išta od demokratije u Afganistanu.

Povlačenje američkih vojnika iz Afganistana započelo je za vrijeme bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, a ono je dovršeno u mandatu predsjednika Joea Bidena. 

- Odluka Trumpove administracije bila je zakašnjela, ali pozdravljena - rekao je Milanović.