Otvaranje 2020.

Nakon 50 godina: Džamija u Ljubljani dobila upotrebnu dozvolu

Objavljeno: 20.09.2019. u 20:21

Očekuje se da će vjernici početi koristiti molitvenu dvoranu nakon Nove godine, a veliko otvaranje planirano je nakon posta mjeseca sljedeće godine, koji će muslimani završiti krajem maja 2020. godine, kazao je muftija Grabus

Islamski vjerski i kulturni centar u Ljubljani

Islamski kulturni centar s džamijom u Ljubljani dobio je radnu dozvolu, potvrdila je Islamska zajednica. Nakon pedeset godina muslimani u Sloveniji uskoro će moći koristiti središnji vjerski objekat. Trenutno je još uvijek u fazi kupovine opreme, a molitve u džamiji vjerovatno će započeti nakon Nove godine.

Džamija, odnosno Islamski vjerski i kulturni centar u Ljubljani u Parmovoj ulici, dobila je danas važeću dozvolu, potvrdio je za 24ur.com sekretar Islamske zajednice Nevzet Porić . Fotografiju muftije Nedžada Grabusa s radnom dozvolom podijelio je na društvenoj mreži graditelj Esad Mulalić , koji je ujedno i jedan od najvećih privatnih donatora za izgradnju džamije. 

Do kraja godine planiraju završiti sve radove, a očekuje se da će do kraja februara nabaviti svu unutrašnju opremu. Očekuje se da će vjernici početi koristiti molitvenu dvoranu nakon Nove godine. Veliko otvaranje planirano je nakon posta mjeseca sljedeće godine, koji će muslimani završiti krajem maja 2020. godine, otkrio je muftija Grabus.    

Dozvola je dobijena gotovo 50 godina od prvih inicijativa za izgradnju džamije

Objekt je projektovala arhitektonska firma Bevk Perovic Architects. Temelj vjerske građevine je 24 metra visoka kocka s minaretom visokim 40 metara. Pored molitvene sobe, centar će sadržavati i obrednu umivaonicu te obrazovni, administrativni i stambeni objekt.

Prve ideje za izgradnju džamije u Ljubljani datiraju iz 1969. godine i od tada je u igri nekoliko različitih lokacija džamija. Zajednica je zemlju kupila duž Kurilne i Parmove ulice u Ljubljani u decembru 2008. godine, ali projekt je kriza donekle usporila. Kamen temeljac tako je položen tek u septembru 2013. godine. 

U početku je procijenjena gradnja koštala 22 miliona eura, od kojih je 15 miliona dala država Katar. Islamska zajednica je u 2018. godini prikupila gotovo 11 miliona eura novih sredstava za dovršavanje investicije. Muftija Grabus i njegov neposredni tim uspjeli su uvjeriti katarske vlasti da doniraju još 10,8 miliona eura uz već doniranih 15 miliona eura za završetak prve faze izgradnje . Vrijednost cjelokupnog ulaganja u opremu procjenjuje se na 35 miliona eura.

Izvor:   24ur.com

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije