Eventualna erupcija supervulkana Yellowstone zbrisala bi SAD sa lica zemlje i ubila bi pet milijardi ljudi širom svijeta, upozoravaju naučnici, piše The Sun.

Dr. Jerzy Zaba, geolog sa Univerziteta Silesia u Katovicama, u Poljskoj, kazao je kako je ovakva erupcija neizbježna. On je kazao kako bi erupcija poput one koja se dogodila prije 640.000 godina potpuno zbrisala SAD.

- Eruptivni materijal debljine nekoliko metara bi prekrio sve u krugu prečnika 500 kilometara, zbog pepela i gasova koji bi dospjeli u atmosferu došlo bi do naglog zahlađenja. Pretpostavljam da bi zbog takvog zahlađenja širom svijeta umrlo pet milijardi ljudi - kaže Zaba.

Ono što je utješno je da su erupcije supervulkana prilično rijetke i dešavaju se prosječno svakih 50.000 godina. Posljednja erupcija supervulkana dogodila se u Indoneziji prije 74.000 godina. U svijetu postoji oko 40 supervulkana, a većina njih su ugašeni.

Kroz historiju dogodile su se tri erupcije supervulakana Yellowstone i to jedna prije 2,1 milion godina, druga prije 1,3 miliona godina, a treća prije 640.000 godina.

Erupcijom bi Yellowstone izbacio oko 2.000 miliona tona sumporne kiseline, koja bi formirala omotač oko cijele Zemlje, koji bi blokirao sunčevu svjetlost. Ovo bi izazvalo katastrofalnu vulkansku zimu. Nedavno otkrivanje novih toplinskih zona u Nacionlanom parku Yellowstone izazvalo je zabrinutost naučnika od moguće erupcije.

Međutim, stručnjaci NASA-e već rade na mogućem rješenju, koje bi se podrazumijevao hlađenje vulkana. Za to su potrebne velike količine vode koju bi trebalo uliti u vulkan.

- Građenje velikog akvadukta u planinskom području je izrazito skupo i zahtjevno, a ljudi ne žele u tu svrhu potrošiti vodu koju imaju - objasnio je Brian Wilcox iz Jet Propulsion Laboratoryja NASA-e za BBC.

Zbog toga NASA radi na alternativnom rješenju, tako što namjeravaju izbušiti 10 kilometara duboku rupu u supervulkanu i unutra upumpati vodu pod visokim pritiskom. Tako bi postupno, dan po dan, smanjili temperaturu supervulkana. Procjenjuje se da bi projekt bušenja i hlađenja iznosio oko 3,46 milijardi dolara.