Naselje Ilidža smješteno je u srcu najstarijeg nastanjenog područja sarajevske regije, sa ostacima neolitskih, ilirskih i rimskih naselja (Aqua S...) te termalnih kupatila, korištenih za vrijeme Rimskog, Osmanskog i Austro-Ugarskog carstva.

Rimljani su po dolasku u ove krajeve ovdje osnovali naselje s banjom. Razvoj ovog lokaliteta s njegovom ljekovitom vodom i prirodnim ljepotama relativno je stagnirao sve do dolaska Osmanlija. Oni su mu i dali današnje ime Ilidža od riječi "iladž", što znači lijek.

Upravo zbog ljekovitosti vode na Ilidži, koja spada u najznačajnija topla vrela srednje Evrope, Austro-Ugarska monarhija je urbanizirala cijeli kraj pretvorivši ga u ogromni lječilišni park podno planine Igman. U središtu ovog parka izgradili su hotele Austria, Bosna, Hungaria i Hercegovina, koji i danas postoje. Ilidža je tako postala jedno od najomiljenijih mondenskih mjesta austrougarske aristokracije – prijestolonasljednika i njegove supruge, najvećih slikara Monarhije...

U neposrednoj blizini Ilidže nalazi se spomenik prirode Vrelo Bosne, do kojeg se dolazi kroz tri i po kilometra dugu stoljetnu aleju platana i kestenova.

Velika aleja je pješačka staza povezana s područjem Stojčevca, još jednim od sarajevskih prirodnih izletišta. Stojčevac čine šumski parkovi, predivni grmovi divljih ruža, malina i kupina. U blizini ovog prirodnog raja nalazi se i nekropola Vrutci s arheološkim nalazištem nekadašnje crkve sv. Stjepana Prvomučenika iz 10. stoljeća, kao i Rimski most iz osmanlijskog perioda.

Prepoznatljiv simbol Ilidže i Vrela Bosne su i čuveni fijakeri, koji već više od 100 godina prevoze goste Velikom alejom od Ilidže do Vrela Bosne.

Na snimcima su i savremeni prizori Ilidže, sa građevinama, saobraćajnicama, školama i hotelima...