Predmet Karadžić

Očekivanja od pravosnažne presude: Kazna ne može biti manja, genocid je već presuđen

Objavljeno: 18.03.2019. u 22:49 Autor: A. Bečić Šuta

Genocid je dokazan i presuđen pravosnažnim presudama Međunarodnog suda pravde, Haškog tribunala i Suda BiH, tako da se ta činjenica ne može promijeniti, kaže Adnin Hasić, predsjednik Udruženja porodica žrtava stradalih na Uborku i Sutini 

Radovan Karadžić: Pravosnažna presuda u srijedu

Pravosnažna presuda Radovanu Karadžiću bit će izrečena u srijedu pred Međunarodnim mehanizmom za krivične sudove. Presuda je trebala biti donijeta u decembru, ali je prolongirana zbog povlačenja iz vijeća sudije Theodora Merona. Sve to, smatra Adnin Hasić, predsjednik Udruženja porodica žrtava stradalih na Uborku i Sutini 1992. godine, zabrinjava porodice žrtava i stvara sumnju da se u srijedu može dogoditi neki obrat koji svakodnevno najavljuju pojedini mediji iz Srbije.

- Genocid je dokazan i presuđen pravosnažnim presudama Međunarodnog suda pravde, Haškog tribunala i Suda BiH, tako da se ta činjenica ne može promijeniti. Obzirom, da je možda pod pritiskom Rusije i određenih lobističkih krugova koji rade za Srbiju promijenjen sastav žalbenog vijeća koje će izreći presudu Karadžiću i kod mene se javlja sumnja da bi Karadžić kao predsjednik RS i vrhovni komandant možda i mogao biti oslobođen tačke optužnice za genocid u Srebrenici. Tako se amnestira političko rukovodstvo RS na čijem čelu je bio Karadžić i sve se preusmjerava na Ratka Mladića, komandanta Glavnog štaba VRS - ističe Hasić.

Međutim, u presudi Međunarodnog suda pravde, po tužbi BiH protiv Srbije jasno stoji, dodaje, da su vojska i policija RS počinile genocid u Srebrenici, tako da je to ono što, ipak, ohrabruje.

- Nadam se da će žalbeno vijeće u srijedu, u najmanju ruku, potvrditi prvostepenu presudu Karadžiću. Samom prvostepenom presudom mi kao porodice žrtava diljem BiH ne možemo biti zadovoljni i ako bi žalbeno vijeće oslobodilo Karadžića po bilo kojoj tački optužnice to bi bio presedan u međunarodnoj sudskoj praksi i fijasko veći od onog u predmetu Šešelj - poručuje Hasić.

Za porodice žrtava, čije su najmilije ubili Karadžićevi Srbi potpomognuti od strane JNA i paravojnih formacija veoma je bitno, smatra Hasić, da on bude osuđen po svim tačkama optužnice, jer je Karadžić bio vrhovni komandant svim pripadnicama VRS-a pa i onima koji počinili zločin na Uborku i Sutini u junu 1992. godine.

Senad Sudo Omerika, saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti, prisejeća se izricanja prvostepene presude Karadžiću u Haagu, nevjerice i nezadovoljstva kada Karadžić nije dobio doživotnu robiju. Svi prisutni su, tvrdi, doživjeli jedno ogromno poniženje zato što je priznat genocid samo u Srebrenici.

Omerika to smatra nedopustivim. On se već godinama bavi istraživanjima na području općine Nevesinje. I sam je bio u rijeci ljudi koji su iz Nevesinja bježali preko Veleža te zajedno sa njima prošao golgote rata. Autor je i filma "Istina", koji govori o stradanju Bošnjaka i Hrvata Nevesinja od 1992. do 1995. godine.

- Svaki pravnik, kada posloži stvari po redoslijedu kako su se dešavale, može dokazati da se u Nevesinju desio genocid. U samo nekoliko dana je ubijeno 305 ljudi, svi oni koji nisu ubijeni su protjerani iz svojih domova, veliki broj ljudi je završio u logorima, veliki broj žena i djevojka je silovano, ljudi su mučeni na najbrutalnije načine - govori Omerika.

Izvršen je totalni urbicid, nastavlja, gotovo svi objekti sravnjeni su sa zemljom.

- Ni jedan vjerski ni sakralni objekat nije ostao, oštećeni su haremi, sve su to parametri koji jasno ukazuju da je plan bio da se ti ljudi pobiju ili nestanu s trajnom eliminacijom. To ukazuje da je tu bio planirani genocid - kaže Omerika.

Za Karadžićevu presudu kaže da ne vjeruje da može biti manja, iako i presuda od 40 godina garantira da neće živ izaći iz zatvora. Predviđanja medija iz Srbije, koji vode široku kampanju te pripremaju prostor za puno blažu presudu, gledao kao puko nagađanje, mada tvrdi ništa ga više ne može iznenaditi.

Vrativši se na priču o Nevesinju, tvrdi da je najtragičnije, da je samo u prvom mahu ubijeno 26 djece, a neka ubistva su se dešava u samom gradu, pred masom od 500 ljudi, a da niko od tih ljudi danas nije spreman, po bilo kom osnovu, da kaže da je bilo šta vidio.

On je istakao da je to razlog što na području Nevesinja niko nema pravo govoriti o individualnoj krivici dok se od strane lokalnog stanovništva ne promjeni odnos prema tim događajima. Polaže nade da će tužilaštvo poduzeti konkretne korake, obzirom da su tek dva ili tri čovjeka osuđena na simbolične kazne, od svega nekoliko mjeseci zatvora za jedan ljudski život. Dok se optužnice čekaju, svjedoci umiru, što je dodatan problem, no ističe Omerika, "valja nam se boriti, nemamo pravo na šutnju“.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije