- Petogodišnjom primjenom spornih odredbi Zakona o prebivalištu i boravištu BiH, došlo se do saznanja da bi veliki broj građana, čiji broj se može mjeriti stotinama hiljada, izgubio ranije stečeno pravo na prebivalište, a time i svoj pravni subjektivitet unutar pravnog sistema BiH, što je nedopustivo - navedeno je, između ostalog, u obrazloženju apelacije.

VEZANI TEKST - Komšić uputio apelaciju Ustavnom sudu o Zakonu o prebivalištu

Ustavni sud BiH do sada je donio nekoliko odluka u korist jačanja države Bosne i Hercegovine, na temelju apelacija koje su podnosili bivši članovi Predsjedništva BiH ili članovi kolegija Parlamentarne skupštine BiH.

Ustavni sud BiH je 2000. godine donio odluku po apelaciji Alije Izetbegovića, tadašnjeg člana Predsjedništva BiH, prema kojoj su "Hrvati, Srbi  i Bošnjaci konstitutivni na teritoriji cijele BiH", a u kojoj stoji kako je "konstitutivnost natkrovljujuće načelo Ustava BiH". Time je, ispravljena, dejtonska nepraveda prema Hrvatima i Bošnjacima u RS-u.

Ova odluka okarakterizirana je kao historijska. Njome je od vlasti oba entiteta traženo da izmijene svoje ustave kako bi se osigurala puna ravnopravnost tri konstitutivna naroda na čitavom području BiH. Izetbegović je apelaciju podnio u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. februara 1998. godine.

U februaru 2004. godine, Ustavni sud BiH je prihvatio apelaciju Sejfudina Tokića, u vrijeme podnošenja bio je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Odlukom Ustavnog suda BiH ukiniti su svi nazivi gradova koji su u sebi sadržavali pridjev "srpski": Grad Srpsko Sarajevo, Srpski Drvar, Srpski Sanski Most, Srpski Mostar, Srpsko Goražde, Srbinje, Srpski Ključ, Srpska Kostajnica, Srpski Brod, Srpska Ilidža, Srpsko Novo Sarajevo, Srpski Stari Grad i Srpsko Orašje. Utvrđeno je da Zakon o lokalnoj samoupravi RS-a koji je utvrdio ove nazive nije u skladu Ustavom Bosne i Hercegovine.

U julu 2012. godine Ustavni sud BiH donio je odluku da Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za regulisanje pravne materije iz Zakona o statusu državne imovine koja je na teritoriji RS-a i pod zabranom je raspolaganja jer je to, u skladu s Ustavom, nadležnost BiH.  

Podnosilac apelacije o ocjeni ustavnosti Zakona o statusu državne imovine, u to vrijeme zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Sulejman Tihić istakao je da ova presuda nastavlja kontinuitet postojanja BiH, što je veoma bitno i u pravnom i političkom smislu s obzirom na pokušaje i teze koje dolaze iz RS-a da je BiH nastala u Dejtonu, mehaničkim spajanjem dva entiteta.

U to vrijeme predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić 2006. godine podnio je Ustavnom sudu BiH apelaciju za ocjenu ustavnosti entitetskih zakona o grbu, zastavi i himni.  

VEZANI TEKST - Predsjednik Ustavnog suda BiH: Deveti januar ne može biti Dan Republike Srpske

Članovi Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS-a u kojima stoji da se njima "predstavlja državnost RS-a", te da se pojedini simboli upotrebljavaju u "skladu s moralnim normama srpskog naroda" ukinuti su tada odlukom Ustavnog suda BiH. Također, neustavnim su proglašena i dva člana o grbu i zastavi Federaciji BiH jer se kose sa međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.

Ustavni sud BiH 2015. godine, postupajući po apelaciji člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića donio je odluku o neustavnosti članova Zakona o praznicima RS-a kojim se 9. januar utvrđuje kao zvanični praznik - Dan Republike.

Izetbegović je u apelaciji naveo da taj dan kao dan republike nije u skladu sa Ustavom BiH. Naveo je i da je 9. januar dan kada je "Skupština srpskog naroda u BiH" usvojila Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH na područjima srpskih autonomnih regija i oblasti, te drugih srpskih etničkih cjelina u BiH.

VEZANI TEKST - Izetbegović: Čestitam sedmerci koji su omogućili pravnu pobjedu za državu BiH i njene građane

Ustavni sud BiH 2017. godine donio je odluku kojom je odbijena apelacija Pravobranilaštva Republike Srpske, kao vid žalbe na raniju odluku Suda BiH kojom je naloženo da se vojna imovina u Han Pijesku uknjiži na BiH. Na zalaganje nekadašnjeg predsjednika Stranke za BiH Harisa Silajdžića, kao tadašnjeg člana Predsjedništva BiH, na skupu u Talinu prije 11 godina odobrena je aktivacija MAP-a, uz ispunjenje određenih uvjeta među kojim je i uknjižba vojne imovine na državu BiH, a što je svojom odlukom eksplicitno potvrdio i Ustavni sud BiH.

Ustavni sud BiH je u februaru 2020. godine proglasio neustavnim član entitetskog zakona, kojim su vlasti entiteta RS pokušale prisvojiti javno poljoprivredno zemljište kao državnu imovinu. Apelaciju je podnijelo sedam delegata Vijeća naroda RS-a: Dževad Mahmutović, Džemaludin Šabanović, Muris Čirkić, Alija Tabaković, Mihnet Okić, Faruk Đozić i Ahmet Čirkić.