Ovo je navedeno u poruci koju su prije 18 godina potpisali tadašnji članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Borislav Paravac (SDS), Ivo Miro Jović (HDZBiH) i Sulejman Tihić, a povodom uspješno provedene reforme odbrambenog sistema.

- Predsjedništvo BiH je u julu 2001. godine donijelo zaključak, kojim je izražena spremnost Bosne i Hercegovine da prihvati obaveze i prava u porodici ravnopravnih euroatlantskih naroda, te da učestvuje i aktivno doprinosi kolektivnoj sigurnosti. Predsjedništvo BiH je, isto tako, jasno izrazilo opredjeljenje za uključenje BiH u evropske i euroatlantske integracije i program Partnerstvo za mir, kao i za provedbu potrebnih reformi odbrambenog sistema i reorganizacije oružanih snaga.

Proces reformi odbrambenog sistema, koji je započet 2003. godine formiranjem Komisije za reforme u oblasti odbrane, i nastavljen kroz rad Komisije, a čiji je ishod objavljivanje izvještaja, bio je usmjeren ka stvaranju jedinstvenog odbrambenog sistema, primjerenog sigurnosnim izazovima i realnim ekonomskim mogućnostima - navodi se u Bijeloj knjizi odbrane BiH iz 2005. godine. 

Dalje se navodi, da "BiH bez ikakvih ograničenja prihvata koncept kolektivne sigurnosti, kao najznačajniji stub vlastite vojne strategije. Na osnovu takvog opredjeljenja, teži ka što bržem članstvu u Sjevernoatlantski savez (NATO) i ostalim savezima u oblasti sigurnosti, kao osnovicom za povezivanje i izbor strateških bilateralnih partnera". 

Oružane snage BiH formirane su na osnovu Zakona o odbrani BiH, kojeg je usvojila Parlamentarna skupština BiH krajem septembra 2005. godine. SNSD Milorada Dodika bio je ključna stranka bez čijih ruku ne bi mogao biti usvojen Zakon koji je potpisao njegov čovjek Nikola Špirić, tadašnji predsjedavajući Zastupničkog doma BiH. 

Formiranju OSBiH i usvajanju Zakona prethodio je temeljit i opsežan rad Komisije za reformu odbrane čiji članovi su bili domaći zvaničnici i predstavnici međunarodne zajednice. U vrijeme rada Komisije ambasadori Rusije bili su Alexander Grishchenko i Shuvalov Konstantin Victorovich. Upravo su oni kao posmatrači učestvovali u radu Komisije čiji je kopredsjedavajući bio američki diplomata Raffi Gregorian i svojim potpisom potvrdili da Rusija daje svoju saglasnost za punopravno članstvo BiH u NATO-u.

U izvještaju Komisije za reformu odbrane od 2003. godine, koji je potpisao ambasador Grishchenko, stoji: 

- Komisija je također predložila da Bosna i Hercegovina gleda i dalje od Partnerstva za mir i konkretno se obaveže da će u budućnosti ispuniti uvjete za članstvo u NATO-u. Kvalificiranje za članstvo u NATO-u će zahtijevati dodatne reforme. Preporuke Komisije daju osnovu za ove buduće reforme. S tim u vezi, Komisija smatra da su njene preporuke prvi korak za Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka članstvu u NATO-u i punoj integraciji u euroatlantske strukture.

Dvije godine kasnije u zaključku Komisije za reformu odbrane BiH iz septembra 2005, gdje je posmatrač bio ambasador Victorovich, navodi se:

- Cilj mandata Komisije za reformu odbrane u 2005. godini je unaprijeditii reforme otpočete 2003. i 2004. godine. Uspostavom stvarne državne komande i kontrole nad Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. U isto vrijeme, mandat nalaže Komisiji za refomu odbrane da promijeni fokus oružanih snaga kako bi se podržala deklarirana vanjska politika i sigurnosni ciljevi Bosne i Hercegovine, a posebno članstvo u Partnerstvu za mir, NATO-u i Evropskoj uniji.

Član 84. Zakona o odbrani također je jasno definirao put kojem teži BiH, iako danas lider SNSD-a Milorad Dodik, ali i ostali zvaničnici i političari iz bh. entiteta Republika Srpska uz pomoć Rusije, kategorično osporavaju da se naša država obavezala za članstvo u NATO-u. 

- Parlamentarna skupština, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provest će potrebne aktivnosti za prijem Bosne i Hercegovine u članstvo NATO-a - navodi se u članu 84. 

Prije 14 godina, tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, član SNSD-a, uputio je zvanično pismo kojim je nedvosmisleno potvrđena opredijeljenost BiH za članstvo u NATO-u.

On je te 2009. godine u ime Predsjedništva BiH u Brisel poslao pismo uz formalnu aplikaciju za članstvo Bosne i Hercegovine u NATO Savezu. U aprilu naredne godine, stigao je pozitivan odgovor za BiH sa Samita NATO-a održanog u Talinu.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a na sastanku u Briselu 2018. godine donijeli su odluku da se BiH odobri da podnese prvi Godišnji nacionalni program (ANP) iz Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP). Ovom odlukom NATO je odobrio aktivaciju MAP-a za našu zemlju.

Komentarišući predaju Akcionog plana za članstvo u NATO-u, tada premijer, danas predsjednik RS-a Milorad Dodik podsjetio je da je Narodna skupština RS-a još 2005. godine jednoglasno podržala plan ulaska BiH u ovaj vojni savez:

- Moj stav u vezi s NATO savezom je jasan - i partije koju ja predstavljam: mi treba da se nađemo u NATO savezu, ali procedura koju treba da provedemo mora da manifestuje volju ljudi koji žive ovdje. Podnošenje tog dokumenta ne znači članstvo u NATO savezu. Odluku o tome će donijeti organi BiH, a to znači i mi koji participiramo u tim organima, i mi ćemo se opredijeliti o metodologiji kako ćemo doći do takve odluke i njene podrške.

Nepunu godinu poslije, 19. novembra 2019. Predsjedništvo BiH je donijelo odluku o prihvatanju Programa reformi koji znači i nastavak puta Bosne i Hercegovine ka čvršćoj integraciji u NATO.

Oružane snage BiH formirane su 1. decembra 2005. godine spajanjem Vojske Federacije BiH, koju su činile Armija BiH i Hrvatsko vijeće odbrane i Vojske Republike Srpske. 

Ukinuta su entitetska ministarstva odbrane i entitetske vojske. Više od 400.000 vojnika tri vojske je raspušteno i formirana je profesionalna vojska od oko deset hiljada vojnika.

Prvi ministar odbrane BiH i njegovi zamjenici imenovani u martu 2004. bili su Nikola Radovanović, Enes Bećirbašić i Marina Pendeš. 

Nakon njih, 2007. godine na čelo Ministarstva odbrane BiH dolaze Selmo Cikotić, Igor Crnadak i Marina Pendeš, da bi Crnadak 2009. otišao sa te funkcije, a zamijenio ga je Živko Marjanac.

U mandatu 2012. do 2015. bilo je izmjena u imenovanjima. Tako je mandat ministra započeo Muhamed Ibrahimović, a onda ga je na toj poziciji zamijenio Zekerijah Osmić, dok su zamjenici bili Marina Pendeš i Mirko Okolić, kojeg je potom zamijenio Živko Marjanac. 

I u mandatu 2015. do 2019. bilo je izmjena. Na čelo Ministarstva došla je Marina Pendeš, a zamjenici su bili Boris Jerinić i Emir Suljagić, kojeg je zamijenio Sead Jusić.

Sifet Podžić bio je ministar odbrane od 2019. do januara 2023, a na zamjeničkim pozicijama sjedili su Mijo Krešić i Mirko Okolić. 

U januaru 2023. Ministarstvo preuzima Zukan Helez, a za zamjenike su imenovani Slaven Galić i Aleksandar Goganović. 

Prvi načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH bio je Bošnjak, general Sifet Podžić. Nakon njega na to mjesto imenovan je Srbin general Miladin Milojčić. Za trećeg načelnika Zajedničkog štaba imenovan je Hrvat, general Anto Jeleč.

Nakon njega na to mjesto ponovo je imenovan Bošnjak, general Senad Mašović. Predsjedništvo BiH prošle je sedmice, po principu rotacije što je zakonska obaveza, za načelnika imenovalo Srbina, generala Gojka Kneževića.