open-navfaktor-logo
search
April je ključan
Pčelari u FBiH očekuju dobar prinos meda u 2023: Ne pristajemo na manje od 15 KM podsticaja po košnici
Nakon relativno dobre prošle godine, pčelari u Federaciji Bosne i Hercegovine očekuju da bi ova 2023. mogla biti i bolja ako je suditi po zimi, koja nije bila puno hladna i sa previše snježnih padavina, pa su i gubici u pčelinjim zajednicama bili relativno mali, kažu u Savezu pčelara FBiH.
04.04.2023. u 08:42
get url
text

Prema riječima Seje Delje, predsjednik Saveza, april je karakterističan po voćnoj paši, koja predstavlja uvod u glavnu pčelinju pašu - bagrem. Tačnije, od ovog mjeseca, kako dodaje naš sagovornik, zavisi da li će ove godine biti meda ili ne?!

- Najvažniji posao pčelara u aprilu je da uradi sve poslove kako bi omogućio da pčelinja društva što snažnija i jača uđu u bagremovu pašu, a to su između ostalog: prihranjivanje pčelinjih društava, kontrola štetočina, osiguravanje dovoljno vode u pojilištima, sprečavanje nagona za rojenje... – pojašnjava Deljo.

Sejo Deljo

Dodaje da i početak proljeća ide na ruku pčelarima.

- Rekao bih da je sezona u dobrom zamahu. U prethodnih nekoliko dana bilo je malo hladnije, ali to neće biti veliko opterećenje za pčele koje se normalno razvijaju. Ispaša džanarike i nekih proljetnih cvjetnica već je prošla, a ono što slijedi je bagrem i rano voće.

Na području FBiH registrirano je oko 220.000 košnica, što je uz 350.000 košnica sa područja entiteta RS, respektabilan pčelinji fond koji, kako kaže Deljo, treba uvažavati i dalje razvijati, najlakše primjenom onoga što su već odavno uvele uređene evropske zemlje.

- Prošle godine pčelari u FBiH uspjeli su proizvesti oko 2.000 tona meda, što, kada se pretvori u novac, iznosi oko 40 miliona KM. To znači da se po svakoj košnici u prosjeku ubiralo od 10 do 20 kilograma meda, zavisno od područja. To naravno jeste malo jer BiH ima sve predispozicije da pčelarstvo postane jedna od najunosnijih poljoprivrednih grana ako uzmemo u obzir kvalitet meda kojeg proizvedu naši pčelari, a koji je nadaleko poznat i cijenjen. Nažalost, mi godišnje na razne načine i uvezemo oko 2.000 tona meda uglavnom sumnjivog kvaliteta, što su pokazale i analize koje su rađene. Oko 47 do 50 posto patvorenog meda ušlo je u zemlje Evropske unije. Da ne govorim šta sve završava na bh. tržištu koje nema tako jaku i organiziranu kontrolu i nadzor kao EU. Med je nažalost jedna od najpatvorenijih namirnica i to mnogi iskorištavaju - ističe Deljo.

Kako bi se smanjio uvoz nekvalitetnog i ojačala proizvodnja kvalitetnog meda u našoj zemlji, potrebno je, prema riječima Delje, više ulagati u ovu poljoprivrednu granu.

- Kada sam došao za predsjednika Saveza, nije bilo nikakvih poticaja. Naravno, to više nije tako. Prošle godine visina poticaja na nivou Federacije BiH iznosila je 10 KM po košnici i izdvojena su oko dva miliona KM. Ove godine projekcije su da se poticaji povećaju na 12 maraka. Nismo zadovoljni jer bi to bilo povećanje samo 20 posto, a pritom budžet za poljoprivredu viši je za 60 posto. Zato smo odlučili da ne pristajemo na manje od 15 KM. Očekujemo pregovore, vidjet ćemo šta će biti. Naravno, postoje i podsticaji na nivou kantona, ali ne mogu se ostvariti po dva osnova. Postoje i neke općine koje razmišljaju o ulaganju u lokalni razvoj pčelarstva. Vidjet ćemo šta će na kraju biti - navodi Deljo.

Pčelari puno očekuju i od Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja FBiH za period od 2021. do 2027, kojom je prema riječima Delje, godišnje predviđeno 3,6 miliona KM ulaganja u pčelarstvo.

- Strategija još nije usvojena u Domu naroda Parlamenta FBiH. Smatramo da bismo tim podsticajima mogli napraviti značajan iskorak te bili konkurentniji i prepoznatljiviji i van granica naše zemlje - zaključio je Deljo.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.