open-navfaktor-logo
search
Nije obavezno, ali...
Pedijatrica Junuzović-Kaljić objašnjava kada dijete treba vakcinisati protiv gripe
Dijete koje prvi put prima vakcinu, potrebno ju je aplicirati u dvije doze kako bi se kvalitetno producirao njen sadržaj, kaže prim. dr. Amra Junuzović-Kaljić 
25.10.2019. u 17:02
get url
text

Iako vakcina protiv gripe ne spada u program obavezne imunizacije na području Federacije BiH, djeca sa hroničnim bolestima ipak bi trebala, uz prethodni dogovor roditelja sa ljekarom, primiti ovu vakcinu.

Kazala nam je to prim. dr. Amra Junuzović-Kaljić, pedijatrica, navodeći da bi se vakcinaciji protiv gripe posebno trebala podvrgnuti djeca sa hroničnim bolestima, poput nekih srčanih i bubrežnih oboljenja, te mališani koji imaju rizik od određenih bolesti respiratornih organa.

Junuzović-Kaljić: Djeca sa hroničnim bolestima u većem su riziku

- Djeca sa hroničnim bolestima u većem su riziku, pa bi zaista trebalo sve učiniti da takvi mališani ne dobiju još i ovu zaraznu bolest. Ono što treba znati jeste, da gripa sama po sebi nije strašna, ali komplikacije mogu biti opasne - navodi Junuzović-Kaljić.

Naša sagovornica kaže kako ne postoji precizan odgovor na pitanje - od kojeg uzrasta dijete može primiti vakcinu protiv gripe.

- Nekoliko je važnih stvari koje treba uzeti u obzir ako želimo dati odgovor na ovo pitanje, a to je o kom se tipu vakcine radi, jer svaki tip sadrži preporuke na koji način se daje, u kojoj dozi i po kojoj šemi - kaže Junuzović-Kaljić.

Vakcina se, objašnjava pedijatrica, prvi put treba dati u dvije doze, kako bi se kvalitetno producirao njen sadržaj. Nuspojave su, ističe Junuzović-Kaljić, ako se i jave, najčešće blage, kao i kod većine vakcina.

- Kao nuspojava mogu se javiti: temperatura te crvenilo i otok na ubodnom mjestu. Postoji i tzv. postvakcinalna bolest, pa u konkretnom slučaju može se javiti blagi oblik gripe - kaže Junuzović-Kaljić.

Influenca ili gripa je visokozarazna virusna raspiratorna bolest. Simptomi su veoma slični onima koji se javljaju kod obične prehlade, poput curenja iz nosa, kihanja i bola u grlu, a jedina razlika je u tome što se simptomi prehlade razvijaju polako, dok se kod gripe iznenada javljaju. Dodatno se mogu javiti i visoka temperatura, bol u zglobovima, malaksalost, groznica, glavobolja i kašalj.

Istraživanja su pokazala da se većina ljudi koji dobiju gripu oporavi za sedam do 14 dana.

Međutim, u posebno rizičnu grupu od posljedica gripe spadaju stariji, osobe sa hroničnim oboljenjima i djeca.

Zbog toga se ovim kategorijama stanovništva svake godine savjetuje da se na vrijeme vakcinišu, jer je potrebno najmanje dvije sedmice kako bi se u organizmu razvila zaštita.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.