open-navfaktor-logo
search
Susret sa Krišto
Plenković: Hrvatska neće graditi fizičke barijere na granici s BiH, želimo da se u BiH nastavi proces izborne reforme
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske (RH) Andrej Plenković poručio je kako Hrvatska neće, niti želi graditi fizičke barijere na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
16.02.2023. u 14:44
get url
text

- To posebno govorim u svjetlu zaključaka Evropskog vijeća od prošle sedmice, gdje je otvorena mogućnost podrške finansiranju fizičkih barijera na granicama Evropske unije i šengenskog prostora. Principijelan i čvrst politički stav Vlade RH-a je da mi niti želimo, niti hoćemo graditi fizičke barijere na granici između ove dvije zemlje, to je naše čvrsto opredjeljenje – poručio je Plenković nakon sastanka s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto u Zagrebu.

Dodao je kako hrvatske institucije žele unaprijediti saradnju između policija te raditi na unapređenju tehničkog i tehnološkog aspekta nadzora granice između RH i BiH kako bi se na taj način spriječile nezakonite migracije.

To podrazumijeva i usklađivanje politike viznog režima RH s politikom viznog režima koji postoji na nivou Evropske unije, kazao je Plenković.

Ponovio je kako se Vlada RH zalaže za nastavak unapređenja dobrosusjedskih i prijateljskih odnosa s BiH u političkom, ekonomskom, kulturnom i svim drugim aspektima.

- Vlada Republike Hrvatske ima snažnu volju pomoći Bosni i Hercegovini da nakon stjecanja statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji ispuni onih nekoliko kriterija koji su na dnevnom redu i Vijeća ministara i drugih institucija, te da se steknu preduvjeti i za što skorije otvaranje pregovora o pristupanju, a to je najbitniji segment približavanja EU-u i to je ono što trenutno rade čak četiri ostale zemlje našeg susjedstva i zaista bismo voljeli da i BiH što prije ulovi taj priključak i krene dalje - kazao je Plenković.

Trgovinska razmjena dosegnula četiri milijarde eura

Na današnjem sastanku Plenković – Krišto dogovoreno je da se u junu u Zagrebu održi zajednička sjednica Vijeća ministara BiH i Vlade RH.

- Na dnevnom redu bit će sve teme u našim odnosima kako bismo dali impuls jačanju saradnje. Brojke o trgovinskoj razmjeni nakon pandemije Covida-19 ukazuju da je trgovinska razmjena u 2022. dosegnula čak četiri milijarde eura, što je enorman napredak i veliki iskorak u našim ekonomskim odnosima gdje je Hrvatska uz Austriju najvažniji ulagač u BiH. Nastojat ćemo da svi aspekti saradnje, od energetike, preko farmaceutske, prehrambene industrije i svih mogućih resora i sektora budu unaprijeđeni u periodu koji je pred nama - kazao je Plenković.

Dodao je kako Vlada RH želi intenzivirati saradnju i u prometu i komunikacijama.

- Znamo da smo otvorili most Svilaj na koridoru Vc, Hrvatska će do sredine 2024. dovršiti i preostalih pet kilometara između Belog Manastira i mađarske granice, a očekujemo da taj koridor koji spaja Budimpeštu, Osijek, Sarajevo i Ploče nastavi graditi i na teritoriju BiH i tako još više poveže naše dvije zemlje - naglasio je hrvatski premijer.

Plenković je istaknuo kako će Hrvatska nastaviti nametati temu BiH u svim evropskim institucijama te da će BiH staviti na raspolaganje cjelokupno iskustvo koje postoji u hrvatskoj administraciji, u političkom, ekonomskom i pravnom aspektu, kako bi se evropski put BiH ubrzao.

Izborna reforma i jednakost konstitutivnih naroda

Kada su u pitanju politički donosu unutar BiH, hrvatski premijer ponovio je da se Zagreb zalaže za politiku jednakosti tri konstitutivna naroda i svih drugih građana.

- Želimo da se sukladno dogovoru političkih stranaka koje formiraju vlast na državnom nivou, nastavi proces izborne reforme kako bi u BiH svi konstitutivni narodi, a tu prije svega mislim na Hrvate, imali i pravni okvir poštenih izbora za svoje predstavnike u najvišim tijelima, a tu prije svega mislim na Predsjedništvo BiH, jer ova praksa koju smo gledali u četiri od pet zadnjih ciklusa izbora za Predsjedništvo BiH sigurno ne pridonosi ni povjerenju, ni kvalitetnom funkcioniranju zemlje. Naprotiv, ostavlja tragove, rezerve, ograde i zazore, stoga vjerujem da će ovakav politički dogovor koji je bio i preduvjet daljnje saradnje političkih stranaka na centralnom nivou učiniti korak naprijed. Vjerujemo da će se po uzoru na centralna tijela vlasti isto tako ubrzo formirati i vlada na nivou Federacije BiH - kazao je Plenković.

Hrvatski premijer dotaknuo se i problema opskrbe plinom, kazavši kako je Hrvatska spremna pomoći BiH u pogledu opskrbe tim energentom.

- Naš je cilj da se u zajedničkom dogovoru nastave razgovori o projektu Južne interkonekcije, dakle plinifikacije dalje od Dugopolja dokle u Hrvatskoj trenutno postoji plinovod, prema Zagvozdu, Imotskom i Posušju, a na vlastima BiH je da stvore pravne pretpostavke za realizaciju tog projekta kako bismo činjenicu da će Hrvatska kapacitete svog LNG terminala na Krku povećati s 2,9 na 6,1 milijardu kubika mogli staviti u funkciju nama susjednim zemljama. Posebno nam je stalo da BiH od toga ima koristi - poručio je Plenković.

Ograničena promjena Ustava BiH i promjena Izbornog zakona ključna pitanja

Ograničena promjena Ustava BiH i promjena Izbornog zakona ključna su unutrašnja pitanja i njihovo rješavanje garantuje opstojnost, sigurnost i evropsku budućnost Bosne i Hercegovine, istaknula je u četvrtak u Zagrebu predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

- Stvorene su pretpostavke za funkcioniranje i zakonodavne i izvršne vlasti na nivou države. Slijedi uspostava vlasti na nivou Federacije, entiteta i pojedinih kantona, a danas je zakazana sjednica i Zastupničkog doma Parlamenta Federacije i Doma naroda gdje stvaramo pretpostavke za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije. Njihov izbor pretpostavka je za formiranje izvršne vlasti na nivou FBiH. To treba biti plod legitimnih političkih predstavnika svakog konstitutivnog naroda i u okviru institucija BiH, to je onaj put i pravac kojim BiH doista treba ići - kazala je Krišto u izjavi za medije nakon sastanka s hrvatski premijerom Andrejom Plenkovićem.

Po njenim riječima, nakon uspostave vlasti na državnom nivou treba krenuti s realizacijom preuzetih obaveza.

- Raduje me da smo ovaj put uspjeli potpisati programske osnove, odnosno ciljeve za uspostavu i funkcioniranje zakonodavne i izvršne vlasti u BiH. Želim naglasiti da nam je ograničena promjena Ustava BiH i promjena Izbornog zakona BiH, prema kojem moramo provesti odluke Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, jedno od ključnih pitanja, ali ne samo za poziciju hrvatskog naroda, kao što se to u javnosti često kaže, nego za cijeli proces i cijelu BiH. Samo rješenja na principu ustavne jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda u BiH, kao izbor legitimnih političkih predstavnika u institucijama gdje se štite kolektivna prava, a to su upravo Predsjedništvo i domovi naroda, garantuju zapravo opstojnost, sigurnost, ali i evropsku budućnost Bosne i Hercegovine - poručila je Krišto.

Komentirajući odnose RH i BiH, Krišto je podsjetila da je trgovinska razmjena u protekloj godini dosegnula četiri milijarde eura.

VEZANI TEKST - Krišto s Plenkovićem o ograničenoj reformi izbornog zakonodavstva u BiH: Dogovoreni rok je šest mjeseci

- Mi želimo našu saradnju nastaviti i u budućnosti u svim segmentima i na polju sigurnosti, međuresorne saradnje, na polju jačanja zajedničkih infrastrukturnih projekata, a i na polju onoga što je BiH u ovom trenutku potrebno zbog evropskih integracija - kazala je Krišto.

Dodala je da je današnji susret izraz dobrih prijateljskih i dobrosusjedskih odnosa između BiH i Republike Hrvatske.

- Moja današnja posjeta također je i prijateljski odgovor na sve ono što Vlada Republike Hrvatske na čelu s Plenkovićem čine kada je u pitanju BiH, njen evropski i NATO put. Hvala im na tome, kao i na angažiranju da bi Bosna i Hercegovina dobila status kandidata u Evropskoj uniji, tu je trebalo puno energije. Sada je na nama da činimo reforme na tom putu, da ispunimo uvjete koji se od nas očekuju, a od našeg unutrašnjeg političkog dijaloga ovisi kojom dinamikom ćemo ići. U fokusu svih nas treba biti to da je BiH država tri konstitutivna naroda i da o svemu trebamo postići politički dogovor, te preko legitimnih političkih predstavnika doći do onoga što je interes BiH i svih njenih konstitutivnih naroda i građana - kazala je Krišto.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.