Bolesti srca i krvnih sudova predstvaljaju vodeći uzrok smrtnosti i ako se ne poduzmu efikasnije intervencije očekuje se da će do 2030. godine broj smrti porasti do 23 miliona godišnje.
Sa ciljem obilježavanja Svjetskog dana srca, svake godine na dan 29. septembra, članovi i partneri mreže Svjetske Federacije za srce, kao i svi pojedinci širom svijeta, udružuju u različite sportske aktivnosti, šetnje, muzičke i kulturne manifetacije, do organizacije stručnih skupova i preventivnih pregleda u zdravstvenom sistemu.
"Koristi srce i poveži se"
Polovina svjetskog stanovništva nema internet. Nemaju pristup digitalnim alatima koji bi pomogli spriječiti, otkriti i liječiti bolesti srca i krvnih sudova.
Po Svjetskoj Federaciji za srce, nepovezana srca su ranjiva, a povezana srca su snažna. Digitalne mreže omogućuju povezivanje pacijenata s obiteljima, prijateljima, drugim pacijentima, zdravstvenim radnicima i njegovateljima.
Niko se ne bi trebao osjećati usamljeno, bez obzira na pandemiju COVID-19, stoga iskoristimo tehnologiju da bismo prevladali izolaciju i pomogli efikasnost i dostupnost zdravstvene zaštite.
Faktori rizika za razvoj bolesti srca i krvnih sudova (KVB)
Faktori za razvoj bolesti srca i krvnih sudova se mogu podijeliti na:
- Nepromjenjive (spol, starost, naslijeđe).
- Promjenjive (ishrana, pušenje, konzumacija alkohola, fizička aktivnost, kontrola vrijednosti krvnog pritiska, holesterola i šećera u krvi, redovna kontrola i preventivni pregledi).
Trendovi bolesti srca i krvnih sudova u Federaciji BiH
Pet vodećih grupa oboljenja koja su bila uzrokom umiranja stanovništva Federacije BiH za 2020. godinu vodeća su oboljenja cirkulatornog sistema (I00-I99), sa učešćem od 44,2 posto, što je nešto manje u poređenju sa 2019. godinom kada je učešće oboljenja cirkulatornog sistema u umiranju stanovništva Federacije BiH bilo 47,9 posto.
Standardizirana stopa smrtnosti (SDR) za kardiovaskularne bolesti za 2020. godinu iznosila je 348, što predstavlja blago smanjenje u poređenju sa 2019. godinom, kada je vrijednost SDR-a za kardiovaskularne bolesti bila 332,3.
Od kardiovaskularnih bolesti (KVB), u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2020. godini najčešće se umiralo od akutnog infarkta miokarda (I21) sa stopom 119,7 na 100.000 stanovnika, što predstavlja značajno povećanje u poređenju s 2019. godinom, kada je stopa imala vrijednost 97,6/100.000 stanovnika.
Drugorangirani u 2020. godini je moždani udar (I63), sa stopom od 110,1/100.000 i pokazuje trend rasta u poređenju s 2019. godinom, kada je stopa imala vrijednost 91,7/100.000.
Treći vodeći uzrok smrti od KVB-a je esencijalna hipertenzija (I10) sa stopom od 110,1/100.000 stanovnika u 2020. godini, što je znatno više u poređenju s 2019. godinom, kada je stopa bila 91,7/100.000 stanovnika.
Hronična ishemična oboljenja srca (I25) su četvrti uzrok smrti iz grupe KVB u 2020. godini, stopa je iznosila 52,5,8 na 100.000 stanovnika, što je nešto više u odnosu na 2019 . godinu, kada je stopa bila 51,7 na 100.000 stanovnika.
Kao peti najčešći uzrok umiranja od KVB-a u 2020. godini su se pojavile komplikacije i loše definisani opisi srčane bolesti (I51), sa stopom od 13,8 na 100.000 stanovnika, dok je u 2019. godini peti najčešći uzrok umiranja iz grupe KVB bio udar koji nije specificiran kao krvarenje ili infarkt (I64), sa stopom od 18,1 na 100.000 stanovnika.
Faktora rizika za razvoj bolesti srca i krvnih sudova
Prema podacima Studije o stanju zdravlja odraslog stanovništva urađenog od strane Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH (2012.god) bilježi se nepovoljan trend svih faktora rizika za obolijevanje i smrtnost od bolesti srca i krvnih sudova.
- Hipertenzija: Skoro polovina odraslih u FBIH( 42,1 posto) od čega 45,3 posto muškaraca i 38,9 posto žena ima hipertenziju i/ili je pod terapijom.
- Gojaznost: Skoro četvrtina odraslih u FBiH(21,2 posto) je gojazno od čega 19,1% muškarci i 23,3% žene.
- Fizička aktivnost: Samo četvrtina odraslih u FBiH (24,6 posto) su fizički aktivni, od čega 28,7 posto muškarci i 20,3 posto žene.
- Pušenje: Skoro polovina odraslog stanovništva u FBiH( 44,1 posto) su pušači, od čega 56,3 posto muškaraca i 31,6 posto žena. Više od polovine (54,1 posto) svakodnevno izloženo duhanskom dimu od strane drugih pušača u vlastitoj kući, 44,4 posto na radnom mjestu, a 52,7 posto na javnom mjestu.
Savjeti za reduciranje faktora rizika za razvoj bolesti srca i krvnih sudova
Mnoge bolesti srca i krvnih sudova se mogu spriječiti.
Evo nekoliko jednostavnih promjena koje nam mogu unaprijediti zdravlje:
- Izbacite zašećerene napitke i cijeđene sokove – izaberite vodu i sokove ili napitke bez šećera.
- Zamijenite slatke napitke i slatkiše sa svježim voćem kao zdravijom zamjenom.
- Pokušajte da dnevno unosite pet porcija (veličine šake) voća ili povrća – može biti u svježem zamrznutom, konzerviranom ili sušenom obliku.
- Prestanite pušiti, što prije to bolje i potražite savjet zdravstvenih radnika.
- Izbjegavajte boravak u zatvorenim prostorima u kojima ste izloženi duhanskom dimu od strane drugih pušača.
- Ako eventualno konzumirate alkohol, držite se preporučenih količina za što manje doze (a najbolje nikako).
- Pokušajte ograničiti unos prerađene i brze hrane koja često sadrži velike količine šećera, soli i masnoća.
- Postavite sebi cilj da upražnjavate barem 30 minuta nekog oblika fizičkih aktivnosti, po mogućnosti pet dana u sedmici.
- Bavljenje sportom, šetnja, ples, kućni poslovi, sve se računa kao fizička aktivnost.
- Budite fizički aktivniji svaki dan i svakom prilikom – koristite stepenice umjesto liftova, hodajte i vozite biciklo umjesto vožnje autom ili sredstvima javnog prijevoza.
Recite - ne pušenju
- Prestanak pušenja najbolja je stvar koju možete učiniti za zdravlje svog srca.
- U roku od dvije godine nakon prestanka pušenja, rizik od kardiovaskularnih bolesti značajno se smanjuje.
- Nakon 15 godina, rizik od KVB-a jednak je kao i kod nepušača.
- Izloženost duhanskom dimu također može biti uzrok srčanih bolesti kod nepušača.
- Ako prestanete pušiti ili uopće ne pušite, poboljšat ćete svoje zdravlje i zdravlje svojih bližnjih.
- Ako imate poteškoća s prestankom pušenja, potražite stručnu pomoć i provjerite nudi li vaš poslodavac pomoć pri prestanku pušenja.
Izračunajte svoj desetogodišnji rizik za dobijanje bolesti srca i krvnih sudova
