Prijava je podnesena zbog kršenja člana 57. stav (7) Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTVBiH), odnosno zbog činjenice da Mijović nije tražila svoje izuzeće od postupanja u predmetu anonimne prijave naslovljene na njegovo ime, a zbog čega postoji sukob interesa.

Naime, Mijović i Debevec su od 4. decembra 2018. godine članovi Komisije za polaganje pravosudnog ispita na federalnom nivou, te su u skladu sa tim obavezama imali stalnu međusobnu službenu i privatnu komunikaciju i kontakte. Uprkos toj činjenici, Mijović nije tražila izuzeće od postupanja u predmetu krivične prijave protiv Debevca.

O postojanju te prijave je Mijović lično upoznala predsjednika Suda BiH, ali i posredstvom ostalih članova Komisije, koji će, najavio je Debevec, svjedočiti u disciplinskom postupku. Mijović je tim svjedocima, navodi se u prijavi, u više navrata poručivala da se radi o "anonimnoj i bezveznoj prijavi bez utemeljenja" koju će "brzo okončati jer tu nema ništa". Također je, dodaje se, poručila da Debevec "treba da sjedne" sa glavnom državnom tužiteljicom Gordanom Tadić koja "insistira na vođenju postupaka protiv predsjednika Suda BiH".

Te poruke je, navodi se u prijavi, Mijović posredno slala sve do druge polovine juna 2020. godine, a direktno ih je prenijela tokom razgovora vođenog 8. juna 2020. godine pri polaganju pravosudnog ispita. Kao potvrdu svojih tvrdnji je Debevec u disciplinskoj prijavi priložio i neformalnu Viber prepisku sa Mijović od tog dana.

Mijović je 8. juna 2020. godine, dodaje se, pred svjedocima najavila da bi trebala tražiti izuzeće iz predmeta koji je formiran protiv predsjednika Suda BiH jer je, kako je kazala, skupa sa njim članica Komisije za polaganje pravosudnog ispita i da bi se "najradije riješila tog predmeta". To, međutim, nikada nije uradila.

Navedenim je, smatra Debevec, Mijović prekršila i član 57. stav (14) Zakona o VSTV-u BiH, prema kojem je do okončanja postupka zabranjeno davanje bilo kakvih komentara za koje se opravdano može očekivati da mogu ometati ili štetiti pravičnom postupku ili suđenju, o čemu će također svjedočiti kolege iz Komisije.

Disciplinska komisija bi trebala utvrditi i eventualno kršenje stava (23) istog člana, koje se odnosi na kredibilitet i nepristrasnost tužilaštva jer je Mijović, kako se navodi, medijima dostavljala dokumente iz navodnih istražnih radnji koje su se na osnovu anonimne prijave provodile protiv Debevca, te na dan podnošenja prijave istu, bez pečata, poslala medijima, što potvrđuje da je to uradila dok je prijava još bila u njenom posjedu. Prijava Uredu disciplinskog tužitelja je stigla sa pečatom Tužilaštva BiH.

Iako posjedovanje dvojnog državljanstva nije krivično djelo ni po jednom krivičnom zakonu BiH, a ni prepreka za obnašanje funkcije predsjednika Suda BiH, Mijović je istragom u tom smjeru, smatra Debevec, zloupotrijebila poziciju i resurse Tužilaštva BiH, budući da je po Zakonu o krivičnom postupku osnovna fukcija Tužilaštva BiH otkrivanje i procesuiranje počinilaca krivičnih djela, te da postupanje Mijović predstavlja ugrožavanje ličnih podataka.

Predsjednik Suda BiH je najavio i podnošenje disciplinskih i krivičnih prijava protiv drugih istaknutih pravosudnih zvaničnika zbog prijetnji upućenih porukama putem aplikacije Signal u kontekstu predmeta koji su se vodili pred Apelacionim odjeljenjem Suda BiH.