Nakon najave je 17. decembra na internet stranici za konzularne informacije ove zemlje objavljena uredba o sprovedbi presude i najava da će u Sarajevu biti otvoren šalter za podnošenje prijava.

U saopćenju u kome se navodi da je nezavisna Komisija na čelu sa članicom Državnog vijeća Sylvijom Wortmann odgovorna za obradu i sprovedbu zahtjeva, dodaje se kako su holandski ministri naglasili da je "pad Srebrenice bio i ostat će katastrofa za svu rodbinu kojoj nedostaju njihovi najmiliji".

- Država je potpuno svjesna da nijedna kompenzacija ne zadovoljava pretrpljenu tugu - rekli su ministri, kako se navodi u saopćenju.

Vrhovni sud je 19. jula 2019. presudio da je država Holandija nezakonito postupila prema grupi od približno 350 muških izbjeglica, ne nudeći im izbor da ostanu u krugu baze Holandskog bataljona tokom popodnevnih sati 13. jula 1995. godine. Kao rezultat toga, grupa je lišena šanse za preživljavanje. Vrhovni sud presudio je da je grupa muškaraca u bazi imala šansu preživljavanja od deset posto, zbog čega je država odgovorna za deset posto štete koju su pretrpjeli srdodnici ovih ubijenih izbjeglica, navodi se u saopćenju.

Naknade od 10.000 i 15.000 eura

Munira Subašić, predsjednica Udruženja "Majke enklave Srebrenica i Žepa", kaže kako se ne slažu s procentom od deset posto odgovornosti Holandije.

- Prema njihovoj procjeni, udovice i djeca ubijenih imaju pravo na naknadu od 15.000 eura, a ostali srodnici, dakle braća i sestre, od po 10.000 eura. Ta lista koju je sastavila Komisija pri holandskom parlamentu broji oko 330 ubijenih unutar baze, a naši spiskovi govore da je ubijeno i do 500 ljudi - kaže Subašić.

Vrhovni sud Holandije odlučio je da je ova država djelimično kriva za smrt oko 350 muškaraca koje je Holandski bataljon 13. jula 1995. godine predao snagama Vojske Republike Srpske (VRS) i koji su kasnije ubijeni. Sud je odlučio da bi šansa za njihovo preživljavanje, u slučaju da su ih holandske snage pokušale zaštititi, bila svega deset posto, što je manje od procenta iz ranijih presuda Okružnog suda i Apelacionog vijeća, gdje je ta mogućnost procijenjena na 30 posto.

Semir Guzin, advokat porodica ubijenih Srebreničana, smatra odluku holandskog parlamenta nekorektnom, posebno jer se odnosi samo na 350 ubijenih, odnosno njihovih srodnika. On objašnjava da oko 900 srodnika ima pravo na ovu vrstu odštete, ali da je ključna stvar za njih kako dokazati ko je ubijen u bazi, a ko izvan nje, što predstavlja dodatni problem za realizaciju ove isplate.

- Jedini materijalni dokaz je lista ranjenika majora Roberta Frankena, koji je u ljeto 1995. godine bio zamjenik zapovjednika UNPROFOR-a u Srebrenici, na osnovu koje se može utvrditi broj ubijenih. Mi za sada imamo dokaze da ima oko 900 njihovih potomaka. Komisija pri holandskom parlamentu imat će jedan, ali vrlo težak zadatak – kome platiti odštetu - smatra Guzin.

U obrazloženju Uredbe se objašnjava kako Holandija želi srodnicima "pružiti mogućnost da dobiju pristupačnu, vansudsku – i, ukoliko žele, bez potrebe angažovanja advokata – naknadu štete".

- Ova uredba je za srodnike alternativa za često dugotrajne, komplicirane i emotivno teške postupke potraživanja odštete. Uredba ima za cilj jednostavnu i brzu proceduru koja je istovremeno temeljita i pouzdana i koja uzima u obzir specifičnu situaciju u Bosni i Hercegovini - saopćeno je.

Kome pripada pravo na odštetu

Hasan Nuhanović, nekadašnji prevodilac u bazi Holandskog bataljona u Potočarima, kaže kako je bio u kontaktu s Komisijom holandskog parlamenta. Dva člana Komisije, kako kaže, kontaktirala su ga kako bi sastavili listu i utvrdili kome pripada pravo na odštetu.

- Mislim da ti kriteriji još nisu utvrđeni. Ja sam članovima Komisije predočio one materijalne dokaze koje imam, ko je boravio 11., 12. i 13. jula 1995. godine u Srebrenici. Odatle se može vidjeti dosta toga. Ta lista im je glavni materijalni dokaz, a potpisao ju je major Holandskog bataljona. Smatram da Holandija ima kapaciteta da ovo završi na najbolji mogući način - smatra Nuhanović.

"Majke Srebrenice" su početkom 2020. podnijele prijavu protiv Holandije pred Evropskim sudom za ljudska prava (ECHR) u Strasbourgu, zbog presude Vrhovnog suda iz 2019. godine.

Iz advokatskog ureda tada je saopćeno da "Majke Srebrenice", predstavljajući više od 6.000 članova porodica stradalih u srebreničkom genocidu, od 2007. vode sudski postupak protiv Holandije jer "u julu 1995. godine nije poduzela mjere da zaštiti muškarce i dječake u sigurnoj zoni Srebrenice", stavljajući sigurnost Holandskog bataljona na prvo mjesto.

Prijave Komisiji moći će se predavati do marta 2023. godine.