Zastupnik DF-a

Zlatan Begić: Svjedočio sam da je konzul Bandić vršio pritisak na rektora Univerziteta u Tuzli

Objavljeno: 14.03.2019. u 13:22

Neposredno nakon što je njegovo ponašanje, kao diplomatsko-konzularnog predstavnika strane zemlje, od tadašnjeg rukovodstva Univerziteta u Tuzli označeno kao neprihvatljivo sa stanovišta autonomije Univerziteta, ali i diplomatsko-konzularnih pravila ponašanja, domaće vlasti – Vlada i Skupština Tuzlanskog kantona smijenili su po hitnom postupku kompletno rukovodstvo Univerziteta, navodi Begić

Zlatan Begić FOTO: AA

Povodom aktuelne afere u vezi sa tvrdnjama ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića da su hrvatski obavještajci naoružavali selefije u BiH, oglasio se Zlatan Begić, zastupnik Demokratske fronte (DF) u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.

Begić je opisao kako je 2017. godine u Tuzli upoznao hrvatskog konzula Ivana Bandića, koji se navodi kao jedan od glavnih aktera spomenute afere.

- Gospodina Bandića sam upoznao u mjesecu martu 2017. godine, kada je u svojstvu stranog diplomate (diplomatsko-konzularnog predstavnika) vršio pritisak na tadašnjeg rektora Univerziteta u Tuzli u pogledu popunjavanja tzv. "hrvatskih mjesta" u rukovodstvu Univerziteta i fakulteta, sve to uz podršku tadašnje Vlade TK, a čemu sam lično svjedočio. To je, samo po sebi, predstavljalo teški međunarodni incident pri kojem se jedan diplomatsko-konzularni predstavnik, uz svesrdnu pomoć domaćih vlasti, miješa – ni manje ni više nego u autonomiju akademske zajednice u stranoj zemlji u kojoj obavlja svoju dužnost!

Neposredno nakon što je njegovo ponašanje, kao diplomatsko-konzularnog predstavnika strane zemlje, od tadašnjeg rukovodstva Univerziteta u Tuzli označeno kao neprihvatljivo sa stanovišta autonomije Univerziteta, ali i diplomatsko-konzularnih pravila ponašanja, domaće vlasti – Vlada i Skupština Tuzlanskog kantona smjenili su po hitnom postupku kompletno rukovodstvo Univerziteta. Pri tome je jedan od ključnih razloga za smjenu kompletnog rukovodstva Univerziteta i dalji progon "neposlušnih" bilo i odbijanje mogućnosti da diplomatski predstavnici stranih zemalja kadroviraju po Univerzitetu u Tuzli – što je, vjerujem, nezapamćeno u historiji diplomatsko-konzularnih odnosa, osim možda u nekim kolonijama i banana državicama prije Drugog svjetskog rata i ranije - piše Begić.

Dodaje kako je iz današnje perspektive "jasno da ovdje nije bila riječ o izolovanom incidentu, nego o strateškom i dobro osmišljenom obavještajnom radu na zadatku instaliranja obavještajne mreže u BiH".

- U tom smislu, nejasna je i uloga tadašnjih domaćih vlasti, pa se nameće pitanje da li je sankcionisanje kadrova na Univerzitetu zbog, između ostalog, odbijanja poslušnosti stranom diplomatsko-konzularnom predstavniku tek prosti akt podaništva, "jaranski" čin vlastodržaca koji su se u javnim ustanovama i institucijama ponašali kao u babinoj njivi ili nešto treće? To ne znam, ali imam pravo da pitam! Tog marta 2017. smo također govorili o svemu ovome u javnosti, međutim od galame koja se tada bila podigla oko smjene rukovodstva Univerziteta u Tuzli ništa se nije moglo jasno razaznati i čuti... - navodi Begić.

On je najavio da će kao državni zastupnik preduzeti sve što je u njegovoj moći da se konzul Bandić udalji iz naše zemlje, ali i da se utvrdi odgovornost i drugih lica koja su mu omogućila razvijanje obavještajne mreže u našoj zemlji.

- Također, od udruženja novinara bih volio da vidim da se jasno distanciraju i osude sve aktivnosti njihovog kolege Đakovića – a koje su bile neetičke i neprihvatljive sa stanovišta struke, uključujući i ove posljednje. Neko je skoro predložio da se napad na novinare tretira kao napad na službeno lice, što je populizam koji je nemoguće čak i komentarisati u stručno-pravnom smislu. U laičkom pak – da, može – samo ako se istina utvrdi i odgovornosti koje ima službeno lice pa i sankcije za povredu dužnosti, uključujući i prekoračenje službenog ovlaštenja, zloupotrebu službenog položaja itd. – za sve što urade vršeći svoj posao informiranja javnosti ili u vezi sa poslom koji obavljaju. Siguran sam da se ogromna većina ne bi složila sa ovakvim uravnoteženjem prava i obaveza – čak i kada bi nešto tako bilo moguće. Ali, ipak, najbolja borba za profesiju je jasno distanciranje i borba protiv onoga što je unutar te profesije loše i neprihvatljivo - zaključuje Begić.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije