- Zato predlažemo da se to radi postepeno i da se uzme u obzir najmanje četiri do pet važnih faktora. Prvi bi bio da je prenos kontrolisan, drugi bi bio da ima dovoljno dostupnih javnih zdravstvenih i usluga opće medicine - naveo je Olšavski za Radio Slobodna Evropa.

Prema njegovim riječima, treći faktor bi bio da nema rizika za izbijanje epidemije u posebnim uvjetima, poput ustanova za dugotrajno zbrinjavanje, te da su ti rizici svedeni na minimum.

- I pod četiri, da se preventivne mjere trebaju implementirati na radnim mjestima, školama i drugim mjestima gdje ljudi obično idu. Znači, bitno je da se svi ti rizici moraju kontrolisati. I zadnje, što je vrlo bitno, je da su zajednice svjesne kada su uključene u ovu takozvanu tranziciju, ne zovemo je "kraj" nego tranzicija - pojasnio je on.

On je naglasio da vakcinu protiv virusa korona razvija oko 60 kandidata širom svijeta i da u WHO-u očekuju prve rezultate u nekoliko narednih sedmica, nakon čega bi se trebalo znati koja bi bila najprikladniji kandidat.

Na pitanje da li je svijet trenutno u fazi kada se kupuje vrijeme da se osposobe zdravstveni sistemi, dr. Victor Olsavszky je rekao da neke zemlje jesu.

- I rekao bih da je među njima BiH jer što se nadamo sa ovim preduzetim mjerama, može se desiti ono što mi zovemo "poravnanje krivulje". Visoki brojevi COVID-19 slučajeva, posebno kritičnih se neće pojavljivati u kratkom periodu. To znači da neće stavljati veliki pritisak na bolnice i na cijeli zdravstveni sistem. To daje vladama malo vremena da se pripreme - naglasio je on.

Ali izvan pandemije, dodao je Olsavszky, ovo daje svima odličnu lekciju da i veoma uspješni zdravstveni sistemi, kao Francuska, Italija, SAD i drugi, nisu pripremljeni na ovakvu pandemiju.

- Zato za budućnost vlade trebaju promisliti kako da se pripreme bolje što se tiče zdravstvenog sistema, kao i cjelokupne zdravstvene radne snage, čak i za povećanjem radne snage u zdravstvu - smatra Olsavszky.