Ovo je obrazloženje koje su dali predlagači izmjena ovog zakona, a to su zastupnici Naše stranke Predrag Kojović i Sabina Ćudić i zastupnica Bh. inicijative-Kasumović Fuad Aida Baručija. 

- Nakon isteka porođajnog odsustva, žena s djetetom najmanje do jedne godine života ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete ima pravo da radi polovinu punog radnog vremena do navršene dvije godine života djeteta – navedeno je u predloženim izmjenama Zakona o radu.

Također, ovo pravo pripada i ocu ako majka za to vrijeme radi, ili osobi koja se brine o djetetu u slučaju da roditelji nisu živi, napustili su dijete ili ne mogu da se brinu o njemu.

Važeća odredba zakona, čiju promjenu traže iz Naše stranke, predviđa da porodilja s djetetom do jedne godine života može raditi pola radnog vremena ukoliko dijete, prema nalazu ljekara, zahtjeva intenzivnu njegu. Ne spominju se posebno blizanci, treće i svako naredno dijete.

No treba istaći da je Zakon o radu također propisao da porodiljsko odustvo traje 12 mjeseci neprekidno, s tim da može početi 28 dana prije porođaja. Majci se daje mogućnost da koristi i kraće porodiljsko odustvo od 12 mjeseci, ali ne kraće od 42 dana poslije poroda.

Stoga se postavlja pitanje svrhe predloženih izmjena Zakona o radu u institucijama BiH ako porodiljsko odsustvo po zakonu traje 12 mjeseci neprekidno.

Iako nije precizirano u obrazloženju prijedloga izmjena Zakona o radu, može se samo pretpostaviti da se predložene izmjene o pola radnog vremena odnose na te slučajeve korištenja kraćeg odsustva od predviđenih 12 mjeseci.

Cilj je, kako tvrde predlagači, izjednačiti radni status nakon porodiljskog odustva onih zaposlenih u institucijama BiH sa zaposlenim na entitetskom nivou.

Istovremeno, zaposlenice u realnom sektoru u praksi mahom nemaju ova prava, što je posebno izraženo u trgovini i ugostiteljstvu.

- U realnom sektoru prvo kada poslodavci primaju radnice pitaju da li se imaju namjeru udati ili proširiti porodicu. Kada dobiju odgovor da neće, daju im ugovor na određeno. U praksi je tako da čim radnica odluči proširiti porodicu, ugovori im se ne produžavaju. Zakon je omogućio poslodavcima da ne produže ugovor i sindikat tu ima ozbiljnih problema – kazao je Mehmed Avdagić, predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini Bosne i Hercegovine (PPDIVUT).

On tvrdi da se dešava i da poslodavac zove radnicu da se vrati na posao tri mjeseca nakon poroda, a od kantona do kantona ovisi i iznos primanja porodilja.

Avdagić je napomenuo da ima i pozitivnih primjera kompanija koje su u kolektivnom ugovoru o radu precizirale da porodiljsko traje ne do godinu nego tačno godinu i da se za to vrijeme radnici isplaćuje puna naknada.

Kada je u pitanju današnja rasprava o izmjenu Zakona o radu u Parlamentu BiH, dogovoreno je da ipak ide u skraćenu, a ne hitnu proceduru, čime je zakon danas povučen i o njemu će se zastupnici izjašnjavati kada prođe komisijsku fazu.