Pravila ne postoje

Pripreme za zimu: Pčelari u planinskim dijelovima zadovoljni, u Posavini jedna od težih godina

Objavljeno: 29.09.2019. u 19:13 Autor: B. P.

Bitno je kako ćemo zazimiti i kako ćemo izaći iz zime. Nekima je ova godina bila odlična, drugima veoma loša. Nije sigurno da će onima koji su ove dobro prošli, sljedeća biti ista i obrnuto, kazao je Žolkević

FOTO: Ilustracija

Pčelari u Bosni i Hercegovini ove godine susretali su se sa mnogim poteškoćama, a zavisno od regije, nekima je ona bila jedna od najtežih do sad, dok je su drugi prilično "dobro prošli". 

Kako saznajemo od pčelara Evgenija Žolkevića iz Drušva pčelara Kantona Sarajevo, oni koji imaju košnice u okolini Sarajeva nisu se mnogo žalili na količinu proizvedeneg meda, dok je onima koji su u ravničarskim dijelovima, godina bila izuzetno loša. 

- Raznolik geografski položaj utječe na to da su paše u pojedinim dijelovima neše zemlje bile različite. Naprimjer, u nizinskim predjelima do 300 metara nadmorske visine, znači Posavina i i još neki dijelovi, kada su biljke trebale da počnu cjetati, prvu pašu ubio je mraz. Poslije te prve voćne paše dolazi bagrem. Tada je otoplilo, bagrem je kvalitetno krenuo, ali su počele padati kiše koje nisu prestale dok on nije prestao da cvjeta. Sljedeća biljka koja dolazi je bagremac, ali je i njega zakačila kiša – kazao je Žolkević.

Onda je došlo lijepo vrijeme.

- Pčelari u planinskim područjima su odlično prošli. Bagrem oko 20. maja počinje cvjetati, pa kad je prestala kiša, uzeli su dosta bagremovog meda. Nakon toga, u junu je počela da cvjeta šuma, da medi, i to je bio odličan period za pčelare. Neki su čak dva puta vrcali med, što je rijetko za šumu. To je dobro što se tiče prinosa, ali problem sa šumom je to što sadrži i medikovac koji je jako loš za prezimljavanje pčela - naglasio je naš sagovornik.

Nametnik koji napada pčele

Prema riječima pčelara, neke njegove kolege žalile su se na varou. Žolkević je objasnio kako je to nametnik koji napada pčele, te između njih prenosi bolesti i viruse.

- Zasad imamo informacije da su se neka veća društva smanjila na dvije do tri ulice pčela. Kada je košnica puna, ona zauzima 11 ulica, ali sada bi u prosjeku trebale imati šest ili sedam, a neke, kako su nam prijavljivali, imaju tri. Ne znamo iz kojeg se razloga to dešava, jer su imale sve što im je potrebno. Uzroka može biti mnogo i niko se ozbiljnije ne bavi ovom poljoprivrednom granom, ni situacijom, jer nemam lijekove protiv varoe, zaprašivanje se radi nekontrolisano i sve to utječe na pčelu. Strašnih problema sa zaprašivanjem imaju u Hrvatskoj i Srbiji, kod nas je to malo manje jer nemamo velike površine poljoprivrednih područja. Međutim, i manji vočnjaci se prskaju, te se niko o tome ne obavještava, te je i to jedan od problema – istakao je.

Sljedeći, ali svakako ne i beznačajan, je problem sa medom koji je može naći na tezgama u velikim robnim kućama, a posebno na putu Sarajevo – Mostar, gdje se "med" prodaje uz cestu.

- Ti koji prodaju med nikad nisu vidjeli pčele. Do nas dolazi raznih informacija. Navodno imaju fabrike u Hercegovini, bila i jedna u Krajini... Kod njih, naprimjer, se u svakom trenutku može pronaći više vrsta tog meda, ali mi pčelari znamo da možemo imati dvije vrste meda i ne više. Ono što smo mi čuli da je to škrobni šećer, koji se može kupiti u nekim trgovinama naveliko i prodaje se fabrikama za ispunjenje bombona. Problem je u tome što su ti prodavači veoma vješti, što nijedna tegla na tezgi nema etiketu, naziv proizvođača, ništa od onoga što se propisuje zakonom o hrani i etiketiranju. Mi smo se bezbroj puta dosad žalili, ali nikada to nije imalo nekog efekta – kazao Žolkević.

Pripreme za zimu

Pripreme za zimu su već počele. Kako je naš sagovornik ispričao, pčelama se ostavlja 16 - 17 kilograma meda i tretiraju se sredstvima koja su im neophodna da prezime.

- Zavisi i čime se košnica tretira. Vodimo brigu o tome da u zimu uđu sa što više ulica, obazbijedimo što kvalitetnije košnice, te ih postavimo na zračna mjesta, bez vjetra i vlage. Nama je zima odmor, jer od oktobra do februara ih nećemo dirati. Njima tada treba miran život, da ih niko ne dira i ako je zdrava košnica, ona će prezimiti. Neko ih utopli, neko ne. Bitno je da se one zaštite od miševa, kuna i ostalih životinja, jer kada je godina "gladna", a ova jeste jer voće nije dobro rodilo, niti šuma, životinje traže hranu na drugim mjestima i ponekad napadaju pčelinjake. Mi u tom periodu ne pripremamo pčele, nego pčelare. Društvo pčelara KS, između ostalog, od oktobra će imati besplatne edukacije za pčelare početnike i one koji su malo napredniji. Škola će trajati oko dva mjeseca i predavanja će držati profesori i naši najbolji pčelari. Poslije toga imat ćemo i praktičnu nastavu i svi koji žele mogu doći na edukaciju – kazao je.

On je ponovo naglasio kako je ova godina karakteristična po tome što su pčelari oko Sarajeva "dobro prošli", te da su neki mlađi, od desetak košnica koje imaju, imali i oko 200 kilograma meda.

- Međutim, ništa nije garancija. Bitno je kako ćemo zazimiti i kako ćemo izaći iz zime. Nekima je ova godina bila odlična, drugima veoma loša. Nije sigurno da će onima koji su ove dobro prošli, sljedeća biti ista i obrnuto – zaključio je.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije