open-navfaktor-logo
search
Intervju
Prof. dr. Elmir Jahić: Na samom smo vrhu zemalja po neuspjelom liječenju krvnog pritiska
Puno je razloga među kojima je i nedostatak zdravstvene prosvjećenosti stanovništva, kako u smislu neredovnog uzimanja propisane terapije, tako i u nepridržavanju higijensko-dijetetskih mjera, odnosno nepridržavanja zdravog načina življenja, kaže kardiolog sa velikim iskustvom u području kliničke kardiologije, kardiovaskularne dijagnostike i invazivne kardiologije
23.12.2019. u 19:56
get url
text

Svaki pritisak, koji pokazuje vrijednosti više od 140/90 mmHg (milimetara žive), definira se kao hipertenzija ili povišen krvni pritisak.

Prema svjetskim epidemiološkim studijama, od hipertenzije danas pati više od milijardu ljudi, a devet i po milona godišnje umre od ove bolesti.

Iako je hipertenzija povezana s rizičnim faktorima, koji se mogu izbjeći i iako postoje učinkoviti lijekovi, istraživanja pokazuju da se ona loše kontrolira.

Istraživanjima provedenim u Bosni i Hercegovini milion i po građana naše zemlje živi sa hipertenzijom, ali samo njih 50 posto zna da ima bolest.

U Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH još uvijek nemaju podataka za ovu godinu. No, prema njihovom Izvještaju o oboljenjima, stanjima i povredama utvrđenim u Službi porodične medicine primarne zdravstvene zaštite, u prošloj godini registrirano je ukupno 261.054 hipertenzivnih oboljenja, dok je u 2017. evidentirana 267.951. Tokom 2016. godine, broj registriranih hipertenzivnih oboljenja iznosio je 268.958.

Što se tiče broja umrlih, u 2018. godini, od esencijalne (primarne) hipertenzije umrle su 1.094 osobe, i to 646 žena i 448 muškaraca. U 2017. umrlo je 1.066 osoba (611 žena i 455 muškaraca), a 2016. umrlo je 917 osoba (577 žena i 340 muškaraca).

Po riječima prof. dr. Elmira Jahića, kardiologa sa velikim iskustvom u području kliničke kardiologije, kardiovaskularne dijagnostike i invazivne kardiologije, radi se o podmukloj bolesti, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome, dok se ne razviju oštećenja ciljnih organa (srce, mozak, bubrezi, vaskularna mreža oka i pluća).

- Godišnje u svijetu od hipertenzije umre devet i po miliona ljudi. Prevalenca (statistički pojam kojim se u epidemiologiji izražava ukupan broj oboljelih osoba unutar neke populacije u datom vremenskom trenutku u odnosu na cijelu populaciju) hipertenzije do 2025. godine povećat će se za 42 posto. Trenutno više od 50 posto liječenih pacijenata u Evropi nisu postigli ciljnu vrijednost pritiska. Nažalost, ni BiH ne može se pohvaliti, jer prema posljednjim važećim podacima, negdje oko 90 posto pacijenata ne postigne ciljnu vrijednost krvog pritiska, što je tragičan podatak, pa se nalazimo na samom vrhu zemalja po neuspjelom liječenju krvnog pritiska – kaže na početku razgovora Jahić, direktor Centra za srce BH Tuzla.  

Koji su razlozi za ovako poražavajuće podatke?

- Puno je razloga među kojima je i nedostatak zdravstvene prosvjećenosti stanovništva, kako u smislu neredovnog uzimanja propisane terapije, tako i u nepridržavanju higijensko-dijetetskih mjera, odnosno nepridržavanja zdravog načina življenja. Kad to kažem mislim na odsustvo fizičke aktivnosti, gojaznost, nepridržavanje zdravog načina prehrane, konzumiranje cigareta...

Koji su simptomi hipertenzije i da li osoba može po nekim znacima prepoznati da joj je "skočio" pritisak?

- Simptomi koji prate povišen pritisak obično su glavobolja, najčešće potiljačna, malaksalost, vrtoglavica, znaju se javiti i anginozne tegobe, odnosno pritisak u grudima, te nagon na povraćanje. No, vrlo često hipertenziju ne prate simpoti, što je i razlog zbog kojeg imamo jako puno onih koji su hipertroničari, a da to i ne znaju. Nažalost, kad se simptomi počnu javljati, često bude kasno, jer posljedice su već vidljive na ciljnim organima. Vrlo često desi se da osoba dođe zbog infarkta srca ili moždanog udara, a onda se pregledom ustanovi da je pacijent duže vrijeme imao povišen krvni pritisak. Naglasio bi da se pravovremenim otkrivanjem hipertenzije, rizik od nastanka moždanog udara smanjuje za trećinu, od srčanog popuštanja za oko 40 te infarkta srca za 20 posto.

Često se događa da žene koje imaju problem sa niskim krvnim pritiskom, odjednom, u menopauzi, dobiju visok krvni pritisak. Kako to objašnjavate i da li se to na neki način može sprečiti?

- Ljekari za hormone često kažu kako su u stanju "pokrenuti brda". A kad dođe do hormonskog disbalansa moguće je očekivati neželjene posljedice. Ženski hormoni djeluju protektivno na krvne žile. To znači da je pet do šest posto manja učestalost infarkta kod žena koje nisu u menopauzi, nego kod muškaraca, dok je kasnije, iznad 55 godina života, taj postotak u suštini jednak kod svih. Zbog toga ženama u menopauzi savjetuje se da u toj dobi češće rade kardiološke, ali i sve druge preglede.

Može li se nastanak visokog krvnog pritiska prevenirati ako je on već prisutan u porodici?

- Teško je reći. Međutim, svako od nas može se pridržavati mjera zdravog načina življenja. Ako bude tako živjela, osoba koja ima i genetske predispozicije za hipertenziju, odgodit će njen nastanak i ublažiti posljedice.

Kako se postavlja dijagnoza hipertenzije - da li skok krvnog pritiska viši od 140, jednom ili dva puta, znači da ta osoba ima hipertenziju i koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi se postavila ta dijagnoza?

- Sumnja na hipertenziju odbacuje se ili potvrđuje nošenjem tzv. 24-satnog Holter monitoringa krvnog pritiska. Može se desiti da, zbog nekih stresnih životnih stanja, osoba jedno vrijeme ima povišen pritisak nekog obično. Naravno da se i to treba uzeti u obzir. No, u svakom slučaju, ako se nakon nekoliko mjerenja, pokaže povišen pritisak, te ako Holter monitoring u nekoliko navrata to i potvrdi, i utvrdi se dnevno-noćna oscilacija pritiska, te ako ona blago prelazi definirane vrijednosti, takvoj osobi preporučuje se higijensko-dijetalna mjera. U slučaju značajno viših vrijednosti krvnog pritiska, nakon ultrazvučnih i laboratirijskih nalaza, propisuje se adekvatna terapija.

Kako se pravilno mjeri pritisak u kućnim uvjetima? Koliko često hipertroničari trebaju mjeriti pritisak?

- Većina ljudi u kućnim uvjetima krvni pritisak mjeri digitalnim aparatima, koji nisu precizni kao oni u zdravstvenim ustanovama. Međutim, i ti aparati mogu pokazivati tačne vrijednosti pritiska ako se redovno – jednom godišnje baždare u ustanovama koje za to imaju valjane licence. Pritisak se mjeri dva puta dnevno, ujutro nakon ustajanja, i uvečer, s tim da se vodi računa da razmak bude 12 sati. No, nakon određivanja adekvatne terapije, nema potrebe za svakodnevnim mjerenjem pritiska.



Kako i zašto vremenski uvjeti utječu na hipertroničare i šta im se savjetuje tokom naglih promjena atmosferskog pritiska?

- Na promjene atmosferskog pritiska naročito su osjetljivi hronični, posebno kardiovaskularni bolesnici. Dešava se to i u periodu smjene godišnjih doba, pa u aprilu, maju, oktobru i novembru imamo povećan broj infarkta srca. Takvim osobama savjetuje se redovno uzimanje terapije, izbjegavanje fizičkih napora i zdrava prehrana.

Da li se lijekovi za hipertenziju moraju uzimati doživotno?

- Ako je hipertenzija utvrđena, gotovo je nemoguće prestati uzimati terapiju, osim u slučajevima blage hipertenzije, nastale zbog gojaznosti, pa se reduciranjem kilograma, stabilizirao i pritisak, ali i u slučajevima kada se utvrde promjene na nadbubrežnoj žlijezdi ili stenoza renalne arterije. Međutim, u više od 90 posto slučajeva, svi koji jednom počnu uzimati terapiju protiv hipertenzije, čine to doživotno.

Može li se terapija, nakon nekog vremena, korigirati i zašto pacijenti to ne smiju raditi na svoju ruku?

- Kada se govori o neadekvatnom tretmanu hipertenzije, pored neodgovornog odnosa pacijenata prema bolesti, tu spada i neadekvatna terapija koja mora biti u odgovarajućoj dozi i koja se mora uzimati u striktno određeno vrijeme. S druge strane, treba imati u vidu da se vremenom organizam može naviknuti na neku terapiju, pa u tim slučajevima treba povećati ili smanjiti dozu lijeka, a često promijeniti i sam lijek. Prihvaćen je princip da monoterapija (samo jedan lijek) nije dobra u tretmanu hipertenzije, nego da treba kombinirati dva ili tri antihipertenziva kako bi se dobio željeni efekat. Naravno, pacijent ni u kom slučaju bilo kakvu promjenu ne smije raditi na svoju ruku.

Koje su posljedice neadekvatno liječene hipertenzije?

- Kada je riječ o srcu, može doći do hipertenzivne bolesti srca, odnosno hipertrofije zadebljanja srčanih struktura, a kao posljedica toga mogu nastati aritmije, od kojih je najčešća fibrilacija atrija, koja može negativno utjecati i dovesti do nastanka moždanog udara. Također, na ovaj način ubrzano se razvija i koronarna bolest, a terminalni stadij je akutni infarkt srca koji je pojedinačno najsmrtonosnija bolest u BiH i regionu. Osim toga, negativne posljedice mogu nastati i na arterijama mozga, što može rezultirati moždanim udarom, a tu su i negativne posljedice na bubrege i pluća.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.