Redovni profesor na studiju građevinarstva Rudarsko-geološko-građevinskog fakulteta u Tuzli dr. Damir Zenunović kaže da je našim zakonima i propisima sve regulirano kada je u pitanju zaštita objekata od zemljotresa.

JUS i Eurocode 8

- Do pred kraj 60-ih godina prošlog stoljeća za objekte koji su građani nisu rađeni proračuni na seizmiku. Dešavaju se potresi u Skoplju i Banjoj Luci, a nakon njih i promjena. Objekti građeni od 1970. godine prošlog vijeka su trebali biti proračunati po novom pravilniku, a primjenjivani su JUS propisi. Od 2010. godine mi prelazimo na "Eurocode 8" propise za potrese i sve radimo kao i druge evropske zamlje - kaže prof. dr. Zenunović, čija su uža naučna oblast građevinske konstrukcije.

Međutim, propisi su jedno, a primjena je proces koji ima pet ključnih faktora za nastanak bilo kojeg objekta.

- Projektant, revident, izvođač, nadzor i inspekcija su podjednako važne komponente da bi na kraju dobili objekat koji zadovoljava normative. Ako jedna od ovih pet komponenti zakaže, objekat može imati manjkavosti. Naši objekti se grade na principu otpornosti na zemljotres i projektovani su, naprimjer u Tuzli, za osmu zonu Merkalijeve skale, što otprilike odgovara 5,5 Richterove skale jer je to intenzitet potresa koji se može očekivati - navodi Zenunović.

Kada je u pitanju gradnja, ističe prof. Zenunović, armatura je ta koja osigurava rad konstrukcije na potres jer daje fleksibilnost objektu i tako troši energiju zemljotresa. Naši objekti, dodaje, grade se sa zidnim platnima s armaturom i to su elementi koji osiguravaju fleksibilnost.

- Postavlja se pitanje šta s objektima građenim ranije. Ja tu vidim projekat dovođenja starih objekata u prihvatljivo stanje uz finansiranje iz EU fondova. Ako se sjetimo slika nakon zemljotresa u Petrinji, srušeni su uglavnom stari objekti. Stare objekte, ukoliko su vrijedni, treba pripremiti za potrese kroz takozvani retrofitting, a to zahtijeva novac. Potreban je strateški pristup da se kaže koji su objekti koji su važni, a za one koji nisu, napravit ćemo nove zgrade. Sve ovo jer su stari objekti ugroženi u slučaju potresa, kao i ljudi koji u njima žive - pojašnjava Zenunović.

Da li se propisi u građevinarstvu poštuju, pouzdan odgovor može dati struka i to na svakom primjeru posebno.

Pet ključnih faktora

- Nadam se da se svi objekti grade u skladu s normativima. Laik koji kupuje stan ili kuću, ako pričamo o zemljotresima, ne može napraviti procjenu. Ako zemljotres preuzimaju određeni konstruktivni elementi, zidna platna adekvatno armirana, kako je to urađeno znaju samo projektant, revident, izvođač, nadzor i inspekcija. Greške se mogu dešavati u projektu, ali zato postoji revident, ako se griješi prilikom građenja, onda reagira nadzor radova. Ako je sve po propisu i normativima, nema opasnosti od rušenja objekata - objašnjava Zenunović.

Nauka danas, tvrdi Zenunović, ima dovoljno saznanja da može proračunati kako objekte učiniti sigurnima.

- Ako se poštuju postojeći normativi, nema opasnosti od rušenja objekata, a za objekte građene prije 1970. godine niko ne može garantirati - zaključuje prof. dr. Zenunović.