Plavi podrum se nalazio u hotelu Europa, prvom sarajevskom modernom hotelu, koji je sagradio 1882. godine Gligorije Gliša Jeftanovič, a projektirao ga je čuveni arhitekt češkog porijekla Karlo Paržik.

Više od jednog stoljeća Europa je bila najugledniji sarajevski hotel, okupljalište društvenog i kulturnog života grada. Otvaranjem Plavog podruma Sarajevo je dobilo elitno mjesto u kojem su se sretali direktori preduzeća, najutjecajniji političari, glumci, sportisti, pjevači..

Poznati sarajevski ugostitelj i poslastičar Hasan Hajdarević, javnosti poznat kao Hasko Tabasko, govori da je prvi noćni bar u Sarajevu imao najbolju klijentelu.

- Mislim da je otvoren 1974. godine i pravljen je po uzoru na poznate evropske noćne barove. Kao tinejdžer radio sam na čišćenju smeća iz ostava u kojima je potom otvoren Plavi podrum. U to vrijeme bio je najbolji lokal u Sarajevu, ali i šire. Sigurno da su nam na ovom objektu zavidili i Beograd i Zagreb. Sve je bilo na vrhunskom nivou, od konobara, muzike do osiguranja. U Plavom podrumu nikada nije bilo problema. Za to su zaslužna i dva kršna izbacivača Fahro Džinić i Ibro Begeta. Sjećam se da je tamo prvi put u Sarajevu nastupio i Miroslav Ilić. Bilo je to za Novu godinu 1977. godine – kaže Hajdarević.

Nijaz Skenderagić

Nijaz Skenderagić ističe da je mlađima izvesti djevojku u Plavi podrum bio veliki podvig i stvar prestiža.

- Bio jednom jedan Plavi podrum. Spominjanje tog mjesta za mnoge od nas budi posebne emocije. Mogu se pohvaliti da sam nekoliko puta imao priliku biti u tom kultnom sarajevskom mjestu. Tamo nije bilo nimalo jednostavno ući. Imali su stroga pravila oblačenja i ponašanja i stolovi su bili rezervisani samo za najutjecajnije ljude u gradu – prisjeća se za Faktor Nijaz Skenderagić.

Ibro Mangafić

Ibro Mangafić nastupao je po brojnim sarajevskim restoranima i ima velike zasluge za uspješne karijere mnogih poznatih pjevača narodne muzike. Ipak, zbog specifičnog repertoara nikada nije nastupao u Plavom podrumu.

- Nisam svirao tamo, ali sam često odlazio. To definitivno nije mjesto za svakoga, niti je tako bilo lako ući. O rezervaciji stola da ne pričamo. Da bi ušao u Plavi podrum, bilo je obavezno odijelo, kravata, mašna... Bez obzira na to koliko neko ima para, jedino tako obučen je mogao ući. Za muziku su dugo bili zaduženi braća Pavlovići. Oni su nadaleko bili najbolji tamburaši. Stevica, Branko i Ljubo Pavlović su bili majstori na tamburama. Branko je bio i muž kraljice romske muzike Vide Pavlović. Oni su svirali od sevdaha do Bacha i nisu imali konkurenciju – ističe Mangafić.

Čest gost u prvom noćnom baru bio je i tvorac brojnih hitova Nazif Gljiva.

- U Plavom podrumu sve je bilo besprijekorno organizirano. Kao da ste u nekom od najboljih noćnih barova u Americi, Engleskoj, Italiji... Bila su to lijepa vremena. Tu su nastupala i najpopularnija imena jugoslovenske muzičke scene. Nisam siguran do koje godine je tačno radio Plavi podrum. Poslije je on pretvoren u kockarnicu sa ruletima – kaže Gljiva.