KONAČNA PRESUDA

Radovan Karadžić osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu

Objavljeno: 20.03.2019. u 13:58 Autor: M. R. i N. P.

Pred Mehanizmom za međunarodne krivične tribunale u Hagu završeno je izricanje drugostepene, konačne presude bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću

15.00 - Radovan Karadžić je pravosnažno osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu! U sudnici se prolomio glasan aplauz prisutnih, ali i zvižduci.

14.57 - Sudija je, nakon poziva Karadžiću da ustane, podsjetio da su sve tačke prvostepene presude potvrđene, osim nekoliko incidenata iz pojedinih općina. On je rekao da je Karadžić kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

14.55 - Apelaciono vijeće je navelo da je 40 godina neadekvatna presuda, naročito ukoliko se u obzir uzmu druge presude MKSJ-a. Vijeće smatra da je kazna od 40 godina neadekvatna, kada se njegova kazna poredi sa osuđenicima koji su dobili doživotne kazne zatvora. S obzirom na učešće u više udruženih zločinačkih poduhvata, Žalbeno vijeće potcjenjuje težinu njegovih zločina i njegovo učešće u njima. Prema obrazloženju sudije, ovi zločini su "neviđenih razmjera i brutalnosti".

14.53 - Odbijena je Karadžićeva žalba na dužinu kazne.

14.48 - Uz izuzeto mišljenje sudije De Prade, Vijeće je zaključilo da tužioci nisu pokazali da je donesena greška pri zaključku da Karadžić nije kriv za genocid 1992. Vijeće se nije uvjerilo da su radnje provedene s genocidnom namjerom u sedam općina u BiH (Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica, Zvornik).

Sudija José Ricardo de Prada Solaesa

Žalbeno vijeće nije uvjereno da je Tužilaštvo ponudilo dokaze da je genocidna namjera dokazana na osnovu kontakata koje je Karadžić imao sa ljudima na terenu.

14.45 - Govoreći o prvoj tački žalbe tužilaštva, da su ubistva i drugi nasilni zločini bili dio udruženog zločinačkog poduhvata da se uklone Bošnjaci i Hrvati s teritorije Republike Srpske, sudija Joensen je rekao da tužioci nisu dokazali da je prvostepeno Vijeće pogriješilo kada je oslobodilo Karadžića za ove zločine. Vijeće se ne slaže sa navodima tužilaca da odluka u vezi sa tačkom za genocid 1992. nije dobro objašnjena.

 

14.40 - Odlučujući po tački presude za uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce 1995. godine, Vijeće podsjeća na apsolutnu zabranu zarobljavanja pripadnika UN snaga. 

14.37 - Radovan Karadžić znao je za ubistva nakon pada Srebrenice jula 1995. godine, zaključilo je Žalbeno vijeće.  Vijeće je odbilo sve navode optuženog koji se tiču saznanja za ubistva u Srebrenici i nakon pada Srebrenice, a što je činilo osnovu Karadžićeve žalbe u vezi sa događajima u Srebrenici.

- Karadžićevi navodi da je on odgovoran za to samo zato što je predsjednik su neuvjerljivi - kaže sudija.

Peter Robinson, advokat Radovana Karadžića

14.35 - Oslobađanje nekoliko pojedinaca u Srebrenici ne ukazuje na to da nije postojala genocidna namjera, konstatovao je sudija.

14.33 - Govoreći o Karadžićevoj naredbi da se zarobljeni odvedu na "neko drugo mjesto", sudija Joensen je naveo da, s obzirom da je Karadžić bio u kontaktu sa ljudima na terenu koji su ubijali, Prvostepeno vijeće nije pogriješilo.

14.30 - Žalbeno vijeće nije pronašlo greške u rezonovanju prvostepenih sudija u vezi sa progonom Bošnjaka s područja Srebrenice. Vijeće je do sada potvrdilo većinu odluka sudija iz prvostepenog postupka.

Karadžić sluša izricanje presude

14.27 - U vezi sa genocidom u Srebrenici, Vijeće je zaključilo da Karadžić nije pokazao da je Prvostepeno vijeće pogriješilo kada se oslonilo na Direktivu 7, koju je Karadžić potpisao i u kojoj je naredio da se stvore "nepodnošljivi uvjeti bez nade za dalji opstanak" tamošnjeg stanovništva. Karadžić je u žalbi tvrdio da nije detaljno pročitao navedenu Direktivu. Također je tvrdio kao nije znao za događaje u Srebrenici tokom samih dešavanja, te da je za to saznao tek naknadno.

14.25 - Izricanje presude prati se i u prostorijama udruženja "Žene Srebrenice" u Tuzli.

14.20 - Dokazana je Karadžićeva namjera da učestvuje u udruženom zločinačkom poduhvatu za zločine u Sarajevu na osnovu brojnih dokaza i izjava, rekao je Joensen.

- Žalbeno vijeće ne nalazi kvalitetne argumente u vezi sa žalbom Karadžića da nije namjeravao da učestvuje u zločinima u Sarajevu - naveo je Joensen.

U slučajevima kada je Karadžić izdao naređenja da se ne gađaju civili u Sarajevu, zaključeno je da se to dešavalo kada su bili neki pregovori ili diplomatski sastanci. Takve njegove odluke bile su politički motivisane, zaključak je Vijeća.

14.19 - U vezi sa masakrom na sarajevskoj pijaci Markale, Žalbeno vijeće je navelo da Karadžić nije dokazao pogreške pri zaključivanju.

- Karadžić je podbacio da utvrdi greške u vezi sa zaključkom Prvostepenog vijeća - rekao je sudija Joensen.

14.15 - Joensen je rekao da nije dokazana šteta koja je nastala pri oslanjanju na prethodno utvrđene činjenice iz drugih predmeta u Hagu, što je također bio jedan od elemenata Karadžićeve žalbe. U odnosu na dva incidenta, Žalbeno vijeće je reklo da je utvrđeno da se prvostepeno Vijeće oslanjalo samo na utvrđene činjenice i zbog toga su samo ova dva incidenta preinačena u oslobađajuća.

14.12 - Govoreći o žalbama koji se tiču zaključcima o progonu, Joensen je rekao da odbrana nije pokazala da je prvostepeno Vijeće pogriješilo u rezonovanju, te da Karadžić samo u svojoj žalbi navodi svoja neslaganja s zaključcima prvostepenog Vijeća.

14.11 - U Kući mira u Kozarcu okupile su se majke, sestre..., žene koje su izgubile svoje najmilije. Ovdje zajedno prate izricanje presude Karadžiću. Očekuju da Karadžić dobije maksimalnu moguću kaznu. 

14.10 - Žalbeno vijeće je zaključilo da je prekršeno pravo na Karadžićevu odbranu zato što on nije bio prisutan tokom posjeta mjestima zločina. (Karadžić se žalio na nefer postupak, posebno s obzirom da nije bio prisutan tokom posjete Markalama, op.a.). U ostalim dijelovima Karadžićeve žalbe, zaključeno je da nije prekršeno pravo na odbranu optuženog.

14.08 - Predsjedavajući Žalbenog vijeća pročitao je žalbene navode Tužilaštva i Karadžićeve odbrane. 

14. 05 - Upravo je počelo izricanje presude Radovanu Karadžiću. Ulazi Sudsko vijeće. Registrar počinje prozivati stranke u postupku. Karadžić je obučen u crno odijelo sa bijelom košuljom. Prisutne je pozdravio sa "dobar dan". Sudija Joensen neće čitati čitavu presudu. U uvodnom dijelu, sudija Joensen je naveo koje je funkcije Karadžić imao tokom rata, i dao presjek postupka do sada, kada je donesena prvostepena presuda. Karadžić djeluje mirno dok sluša sudiju.

14.01 - Tokom žalbenog postupka je optuženi Karadžić tražio uvođenje novih dokaza, svih vezanih za Srebrenicu.

13.50 - Sve je spremno za početak izricanja presude Radovanu Karadžiću. Među predstavnicima i članovima udruženja žrtava vidljiva je nervoza. Mnogi su kazali da su zabrinuti jer je došlo do izmjene jednog člana Vijeća i zabrinuti su da bi Mehanizam mogao donijeti "političku presudu". S druge strane, većina pravnih eksperata očekuje da se presuda Žalbenog vijeća neće puno razlikovati od presude Prvostepenog vijeća, kojom je Karadžić osuđen na 40 godina zatvora.

Izricanje presude prate i porodice žrtava genocida u Memorijalnom centru u Potočarima, javlja BIRN. 

Haški sud proglasio je Karadžića prije tri godine krivim i osudio na kaznu zatvora u trajanju od 40 godina za genocid na području Srebrenice 1995. godine, za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca. Oslobođen je krivice po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH tokom 1992. godine.

U žalbi tužilaca na presudu Prvostepenog vijeća navodi se, između ostalog, da je Karadžić učestvovao u tri udružena zločinačka poduhvata: genocidu u Srebrenici, terorisanju civila Sarajeva i progonu u 20 bh. općina. Na temelju navedenog, tužioci traže da se Karadžiću izrekne doživotna kazna zatvora.

S druge strane, Karadžić i njegov pravni savjetnik Peter Robinson podnijeli su žalbu po šest osnova. Karadžić se žalio da mu u prvostepenom postupku nije omogućeno fer suđenje, a to je obrazložio time što mu sud nije dozvolio da svjedoči u narativnoj formi, već je morao odgovarati na pitanja pravnog savjetnika.

U svojoj žalbi Radovan Karadžić, između ostalog, tvrdi kako "nije čitao detalje Direktive broj 7", koju je potpisao u martu 1995. i kojom je naložio da VRS u Srebrenici "stvori nepodnošljive uvjete totalne nesigurnosti, bez nade u život i opstanak u enklavi", što je vojska i učinila.

Masakr na sarajevskoj pijaci Markale, navodi Karadžić, nije počinila Vojska RS-a. On je, tvrdi, branio VRS da gađa civile u Sarajevu, a od njih je dobijao izvještaje da se puca samo na "legitimne vojne mete".

Karadžić od Žalbenog vijeća očekuje da mu se kazna umanji, ili čak da mu se izrekne oslobađajuća presuda

 

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije