Naučnici kažu da uglavnom od ishrane zavisi da li ćemo doživjeti 60, 80 ili 100 godina. Tu je i poznata uzrečica: "Ono si što jedeš". Jedan od recepata dugovječnosti je da jedete pretežno vegansku hranu uz dotaka ribe, ali da su obroci s ribom najviše dva ili tri puta sedmično.

Ako nakon 65. godine života počnete gubiti mišićnu masu, snagu i težinu, dodajte u prehranu još ribe, voća i hrane životinjskog porijekla poput jaja, sira i jogurta od ovčjeg ili kozjeg mlijeka.

Ako ste mlađi od 65 godina, unosite manje proteina. Cilj je pojesti 0,31 g do 0,36 g proteina po kilogramu tjelesne težine dnevno, uglavnom iz biljnih izvora, kako bi se smanjili negativni učinci mesa na bolesti i maksimizirali dobri hranjivi učinci biljaka.

Povećajte dobre masti i složene ugljikohidrate, i minimizirajte loše masti i šećere. Dobre nezasićene masti uključuju one u maslinovom ulju, lososu, bademima i orasima. Uživajte u složenim ugljikohidratima koji se nalaze u integralnom hljebu, mahunarkama, povrću i voću. Na primjer, pojedite cjelovite žitarice i povrće s tri kašičice maslinovog ulja i šoljicom oraha. Pokušajte što je više moguće jesti hranu organskog porijekla. Izbjegavajte zasićene, hidrogenizirane i trans masti koje se nalaze u prerađenoj hrani.

Budite siti i uhranjeni. Naše tijelo uvijek ima spremnu vojsku stanica za rat protiv neprijatelja kao što su bakterije i virusi. Kada unos određenih hranjivih tvari postane prenizak, obrambeni se sistem usporava ili zaustavlja i tako omogućava da se štetne tvari gomilaju.