Umjesto da se osjećamo loše zato što jedemo određenu hranu i što je uopće svrstavamo u "lošu" ili "dobru", ovaj pristup nas poziva da budemo prisutniji tokom prehrane i zauvijek zatvorimo vrata grižnji savjesti i emocionalnom prejedanju.

Svjesno jedenje poziva na to da angažiramo svoja čula te uživamo u okusu i mirisu hrane.

Riječ je o intuitivnom jedenju koje nam pomaže osvijestiti stvarnu, istinsku glad u odnosu na želju za hranom zbog emocija koje vežemo uz nju ili ih pokušavamo zatomiti.

Iako svjesna prehrana može dovesti do gubitka težine, to nikako nije cilj ili motivacija.

Evo šest jednostavnih smjernica kojima možete vježbati svjesno jedenje i koje treba imati na umu kako biste razlučili između bezumne i (više) svjesne prehrane i ponovno spojili tijelo i um:

Usporite

Često jedemo "s nogu" kad se žurimo završiti pauzu za ručak ili prije nego što istrčimo na posao ujutro. Kad brzo jedete, u sebe stavljate hranu i nakon što ste puni i ignorirate signale vašeg organizma. Shodno tome, ne zaustavljate se kad je tijelo sito i ne treba mu više hrane. Osim toga, kad jedete "da biste jeli", ne osjećate stvarno okus hrane niti u njoj uživate.

Sjećate se osjećaja koji u vama izaziva isprobavanje restorana u drugome gradu? Takav pristup imajte svaki dan. Usporite, žvaćite svaki zalogaj oko 25 puta, odložite viljušku između zalogaja. Sve to će vas "izvježbati" intuitivnijem hranjenju.

Spoznajte osjećaj gladi kod sebe

Jeste li uvijek sigurni da ste gladni kad nešto želite jesti, ili vam je samo dosadno? Često prvo slušamo svoj um, no umjesto da samo jedemo kada dobijemo taj emocionalni signal, koji se razlikuje od osobe do osobe, i potakne ga, osim gladi, i stres, tuga i usamljenost – zastanimo i saslušajmo svoje tijelo.

Kad god vam se nešto jede, zapitajte se: osjetite li glad u želucu i osjećate se bez energije ili ste jeli prije pola sata i žudite za još jednom porcijom jer ne znate šta biste s rukama? Ako je odgovor ovo drugo, zapišite ako znate razloge takvim porivima. To je prvi korak. Sljedeći put, kažite sebi da niste zaista gladni i prestanite povezivati osjećaj jedenja s osjećajem zatomljivanja stresa. Hrana treba biti užitak i pogon, a ne nadomjestak.

Svjesno kuhajte i rasporedite obroke

Činjenica je da često jedemo u određeno vrijeme, no to nas ne sprečava da jedemo i nasumično. Iako svi grickamo nešto s vremena na vrijeme, problem nastane kad prestanemo uopće biti svjesni tog grickanja – što znači da u toj hrani uopće ne uživamo. Ako organiziramo obroke u otprilike isto vrijeme svaki dan, možemo se okupiti s porodicom ili kolegama s posla, ne jesti u hodu, nego dati sebi vremena i osjetiti jesmo li pojeli previše ili pak premalo zbog žurbe.

Uz organizaciju vremena i kuhinje – što znači da je potrebno početi uključivati više voća i povrća u obroke, koje volimo. Realno, mnogi jedu rižine keksiće jer su "zdravi", no ne vole ih svi. Shvatite šta volite i koji način pripreme vam odgovara te ih više uključite u jelovnik. Također, klasičan savjet je: nemojte kupovati hranu kad ste gladni.

Shvatite svoje motive

Jedete li često emocionalno utješnu hranu, poput sladoleda, čokolade i sličnih poslastica? Ovo je još jedna nezgodna ravnoteža, a idealno bi bilo pronaći hranu koja je također zadovoljavajuća i utješna.

Primjera radi, jedna od vježbi je – ako vam se nešto jede, pojedite jabuku. Ako vam se ne jede jabuka, postoji šansa da vam je samo dosadno i želite se "utješiti".
To ne znači da nekad nije odlična ideja pojesti tu jabuku umočenu u kikiriki maslac, već ne jesti slasticu samo zato što ne znamo šta bismo sa sobom.

Kad ostavite taj prvobitni osjećaj potrebe i pojedete je pola sata kasnije jer u tome istinski uživate – to je odličan balans.

Na kraju dana, ne treba se potpuno ustručavati takvih užitaka, no poenta intuitivne prehrane je u tome da je svaka hrana užitak, a ne nužno zlo.

Kako prakticiramo zdraviju i raznovrsniju hranu, manje smo skloni prejedanju hrane koja nam daje takozvanu ugodu i utjehu te smo skloniji uživanju u balansiranoj prehrani.

Dublje se povežite s hranom

Odakle vam određeno razmišljanje o pojedinoj namirnici? Zašto vas baš tješi čokolada, a ne smoothie s celerom? Činjenica je ta da to kako se osjećamo kada je o pojedinoj hrani riječ uveliko ovisi i o našem društvu – odnosno, medijskom prikazivanju određene hrane. Takve navike treba izbaciti i naučiti se drukčije povezivati s hranom. Paradajz koji je iz maminog iliu naninog vrta? Mlijeko sa lokalne farme? Recepti od prijatelja? Prisjetite se takvih povezanosti s hranom koju jedete i približite sebi takve užitke.

Dok tako razmatrate sve što je uključeno u obrok, postaje lako doživjeti i izraziti zahvalnost svim ljudima koji su dali svoje vrijeme i trud, pa i sebi, za ono što upravo jedete.

Ovakva svjesnost o hrani će vam pomoći ubuduće donositi mudrije odluke o održivosti vaše hrane.

Pripazite na tanjir

Često radite nešto drugo dok jedete? Stvarnost rada od kuće je i u tome da sve više zaposlenika doslovno jede dok je ispod njihovog tanjira – laptop.

Svi smo imali iskustvo da smo u kinu pojeli kokice i prije nego što je film započeo. Vjerujte, ista je stvar i kada radite nešto drugo dok ručate.

Koja je vježba? Pokušajte samo jesti, bez ekrana i ometanja, možda i da sklonite mobitel. Uživajte u svakom zalogaju.

Dugoročno, to bi vam moglo pomoći kreirati neke rituale vezano za hranu koje će vas ispuniti i dovesti do željenog cilja.