Tome prije svega doprinosi činjenica da na području TK postoji laka dostupnost potrebnih sirovina za uzgoj gljiva, kao i firme za proizvodnju komposta i proizvodnju micelija, odnosno sjemena gljiva.

U ove dvije firme se godišnje proizvode oko 2.000 tona komposta, od čega se skoro 75 posto koristi za proizvodnju šampinjona, 20 posto za proizvodnju bukovača i pet posto za proizvodnju gljive šitaki.

- Oko 70 posto proizvodnje su šampinjoni, 20 bukovača i 10 posto gljive šitaki. Ništa ne izvozimo, a najviše plasiramo na tržište u Tuzlanskom kantonu, a mogu se naći i u cijeloj Bosni i Hercegovini. U Tuzlanskom kantonu ima oko 30 proizvođača gljiva koji su registrovani, a ima i ljudi koji se sezonski bave proizvodnjom gljiva i ima ih više od stotinu – pojasnio je za Faktor Mujdin Tokić, predsjednik Udruženja proizvođača komposta i uzgajivača gljiva Tuzlanskog kantona.

Proizvođače gljiva finansijski podržava i Vlada TK i prošle godine proizvođačima su isplatili 200 hiljada maraka.

- Podsticaja na proizvodnju gljiva na nivou Federacije BiH nema. Vlada TK daje poticaje za proizvodnju komposta i proizvodnju gljiva. Novčana podrška se isplaćuje po toni iz programa novčane podrške Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK, 45 KM za tonu komposta i 50 KM za proizvodnju gljive na temelju tog utrošenog komposta, koji se koristi za proizvodnju – pojašnjava Tokić.

Naš sagovornik ističe da konkurencije u uzgoju gljiva u BiH nema. Čvrsto su vezani i nisu jedni drugima konkurencija, a ima ih u oba entiteta i uspješno pokrivaju cijelo tržište BiH jer svježe gljive se u našu zemlju ne uvoze.

- Mi smo zadovoljni svojim poslom koji uspješno obavljamo. Zadovoljni smo i sa cijenom gljiva koje prodajemo trgovinama u zavisnosti o kojoj se vrsti gljive radi. Prodaje se od četiri do šest maraka po kilogramu. Naravno, potrošačima je skuplje jer trgovci imaju svoju maržu – otkriva Tokić.

O izvozu gljiva još ne razmišljaju jer sve prodaju na domaćem tržištu, ali imaju planove za proširenje proizvodnje.

- Namjera nam je da osposobimo pogone za preradu gljiva jer mislimo da bismo bili uspješni na našem tržištu. Gljive bismo pakovali u tegle sa raznim sadržajima jer prerađenu gljivu uvozimo i mislimo da bi naši proizvodi imali dobru prodaju na domaćem tržištu. Kompost koji se iskoristi za proizvodnju gljiva od otpadaka slame i piljevine dobar je za cvijeće i povrće i već imamo ozbiljne proizvođače u TK koji godišnje proizvedu od 100 do 150 tona komposta - ističe Tokić.