Izaziva odgođenu reakciju - osip koji se pojavljuje nekoliko dana nakon izlaganja, a zatim može trajati sedmicama.
- Alergijski kontaktni dermatitis obično uzrokuju boje na odjeći - kaže dr. Susan Nedorost, profesorica dermatologije na Univerzitetu Case Western Reserver.
Ovakve se boje prvenstveno koriste u sintetičkim odjevnim materijalima poput poliestera i najlona. Ove se boje otpuštaju iz materijala prilikom znojenja i trljanja o materijal. Neželjene reakcije mogu se izbjeći pranjem odjeće prije nošenja, čime se taj višak boje uklanja.
Međutim, alergijski osip nije jedina reakcija koju neoprana odjeća može izazvati. U istraživanju iz 2014., grupa istraživača sa Univerziteta Stockholm u Švedskoj testirala je 31 odjevni predmet kupljen u maloprodajnim trgovinama, a koji su bili različiti u boji, materijalu, marki, zemlji proizvodnje i cijeni.
Pronašli su vrstu hemijskog spoja zvanog "kinolin" u 29 od 31 predmeta, a razine ove hemikalije bile su posebno visoke u odjeći od poliestera. Ulrika Nilsson, članica istraživačkog tima, dodala je da su pronašli i još dva hemijska spoja koji mogu biti štetni za zdravlje.
- U vašem je interesu oprati odjeću prije nošenja jer to smanjuje sadržaj hemikalija - navodi David Andrews, viši naučnik koji je istraživao upotrebu hemikalija u tekstilnoj industriji.
Dodao je i da proizvođači ne navode da hemikalije koriste na odjeći, a iste su potencijalno opasne za zdravlje, a mogu biti štetne i za okolinu.
- Zapanjujuće je da kupite majicu koja je navodno 100 posto pamuk, no nigdje nije navedeno koje hemikalije sadrži - zaključio je, a piše Time.