U medijima se prvo spekuliralo, a potom je i zvanično potvrđeno, da na čelo OHR-a treba da dođe njemački političar Christian Schmidt. Poručeno je da Njemačka želi sa svima u BiH raditi na ispunjavanju 5+2 uvjeta za zatvaranje OHR-a, kako bi BiH što prije mogla biti primljena u EU.

VEZANI TEKST - OHR iz BiH može otići samo kada se ispuni program 5+2

Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira su na sastanku u Briselu 26. i 27. februara 2008. godine utvrdili zahtjeve koje organi BiH trebaju ispuniti prije zatvaranja OHR-a. Ovi zahtjevi su jasno postavljeni i odobreni od Upravnog odbora PIC-a, a organi Bosne i Hercegovine već su ih prethodno prihvatili.

Ciljevi koje organi BiH trebaju ispuniti prije zatvaranja OHR-a su:

- Prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između države i drugih nivoa vlasti

- Prihvatljivo i održivo rješenje za vojnu imovinu

- Potpuna provedba Konačne odluke za Brčko

- Fiskalna održivost (promovirana putem Sporazuma o utvrđivanju stalne metodologije za utvrđivanje koeficijenata za raspodjelu sredstava UIOBiH i osnivanje Nacionalnog fiskalnog vijeća)

- Zaživljavanje vladavine prava (demonstrirano putem usvajanja Državne strategije za ratne zločine, donošenjem Zakona o strancima i azilu i usvajanjem Državne strategije za reformu sektora pravosuđa).

Pored ovih ciljeva, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira je također utvrdio dva uvjeta koje treba ispuniti prije zatvaranja OHR-a:

- Potpisivanje SSP-a

- Pozitivna procjena situacije u BiH od strane Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira utemeljena na punom poštivanju Dejtonskog sporazuma. 

Upravni odbor PIC-a redovno na svojim sastancima analizira i vrši uvid u pomake koji su napravljeni u ispunjavanju Programa 5+2.

Kako se zakotrljala priča o imenovanju Inzkovog nasljednika, tako je Rusija krenula u žestoku diplomatsku ofanzivu. Moskva je izričito za zatvaranje OHR-a, što je poruka koju je koncem prošle godine tokom mini turneje po Balkanu poslao šef ruske diplomatije Sergej Lavrov. 

Na ovo je podsjetio jučer i ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko, koji je dodao da Rusija nije prihvatila prijedlog Njemačke da na ovo mjesto dođe Christian Schmidt jer vjeruje da Zapad želi centralizaciju BiH i oduzimanje punomoćja Republici Srpskoj. On je naglasio i da o ovome mora da se razgovara na dnevnom redu Vijeća sigurnosti UN-a, koji, kako je istakao, mora da se sastane po tom pitanju.

VEZANI TEKST - Lavrov u Hrvatskoj: Visoki predstavnik u BiH je anahronizam

- Treba da bude zatvaranje funkcije visokog predstavnika, a ne imenovanje novog, što bi pokazalo da međunarodna zajednica potpuno mijenja svoj stav i da se vraća na ono što je bilo prije mnogo godina - izjavio je Bocan-Harčenko za srbijanske medije.

Ono što je upitno jeste da li će generalni sekretar UN-a dozvoliti da se ovaj ruski prijedlog nađe na dnevnom redu.

Također, pitanje je da li je moguće da neka od stalnih članica Vijeća sigurnosti povuče veto na kandidata kojeg odabere PIC. Kandidat koji dobije većinu ruku u PIC-u ide na potvrdu u Vijeće sigurnosti, gdje sjedi 15 članica i tu mora dobiti podršku većine.

Da bi odluka prošla također nijedna od stalnih pet članica Vijeća sigurnosti (Velika Britanija, Kina, Rusija, Francuska, SAD) ne smije povući veto. Ukoliko bi Rusija povukla veto na imenovanje Schmidta, to bi značilo da Inzko ostaje i dalje na poziciji visokog predstavnika. Rusija je članica koja je najviše puta povlačila veto, a iza nje je Kina. 

OHR je ad hoc međunarodna institucija odgovorna za nadgledanje provedbe civilnih aspekata Mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Funkcija visokog predstavnika je uspostavljena u skladu sa Dejtonskim sporazumom

Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu predlaže Upravni odbor PIC-a, a imenovanje potvrđuje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, koje je odobrilo i Dejtonski mirovni sporazum kao i raspoređivanje međunarodnih vojnika u Bosni i Hercegovini.

VEZANI TEKST - Christian Schmidt i zvanično kandidat za Inzkovog nasljednika

U Londonu je 8. i 9. decembra 1995. održana Konferencija o provedbi mira čiji je cilj bio mobilizirati međunarodnu podršku za provedbu Sporazuma. Sastanak je rezultirao uspostavom PIC-a. PIC se sastoji od 55 zemalja i organizacija. 

Londonska konferencija o provedbi mira je također dovela do uspostave Upravnog odbora PIC-a koji, pod predsjedavanjem visokog predstavnika, funkcionira kao izvršni organ PIC-a.

Članice Upravnog odbora su: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, Predsjedništvo EU-a, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska. Upravni odbor visokom predstavniku daje političke smjernice za rad.