Svečana sjednica Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA), povodom obilježavanja 29. godišnjice njenog osnivanja, bit će održana danas u sarajevskoj Vijećnici.

Prisutnima će se obratiti predsjednik SDA Bakir Izetbegović.

SDA je osnovana 26. maja 1990. godine na osnivačkoj skupštini održanoj u Sarajevu. Bila je to prva registrovana politička stranka nakon 45 godina jednopartijskog sistema u Jugoslaviji. Programskom deklaracijom SDA je sebe definisala kao "Politički savez građana Jugoslavije koji pripadaju muslimanskom kulturno-povijesnom krugu, kao i drugih građana Jugoslavije koji prihvataju program i ciljeve Stranke". Istaknut je "poseban interes za očuvanje Bosne i Hercegovine kao zajedničke države Muslimana, Srba i Hrvata. U ovom smislu, SDA će se energično oduprijeti pokušajima destabilizacije BiH, njene podjele i svojatanja, bez obzira sa koje strane takve i slične pretenzije dolazile".

Alija Izetbegović na 1. Kongresu SDA

Incijativni odbor za osnivanje Stranke je činilo 40 odlučnih intelektualaca,umjetnika i poduzetnika iz Sarajeva, Zagreba, Mostara, Ljubljane i Banja Luke.

Za prvog predsjednika SDA je izabran Alija Izetbegović. Izetbegović će na čelu Stranke ostati do oktobra 2001. godine, predvodeći Stranku i bošnjački narod u najdramatičnijem periodu bosanske historije.

Na prvim višestranačkim izborima održanim 1990. godine SDA je od 240 mjesta u Skupštini SRBiH osvojila 86 mandata, a od sedam članova tadašnjeg Predsjedništva SRBiH tri izabrana su bili kandidati SDA.

Na prvim poslijeratnim izborima održanim 1996. godine SDA je osvojila najveći broj glasova. U Federaciji BiH Stranka je osvojila apsolutnu većinu, a kandidat SDA je izabran za člana Predsjedništva BiH, osvojena je većina u šest od ukupno 10 kantona na području Federacije BiH. U Narodnoj Skupštini RS-a SDA je participirala sa 14 mandata od ukupno 83 mjesta. U septembru 1997. godine održan je 2. Kongres Stranke demokratske akcije na kom su delegati poziciju SDA redefinisali kao "politički savez građana koji prihvataju program i ciljeve Stranke".

U oktobru 2001. godine u Sarajevu je održan 3. Kongres Stranke demokratske akcije. Kongres je pokazao da je SDA završila svoju historijsku ulogu kao pokret i da je prešla u fazu profiliranja iz pokreta u Stranku. Težište djelovanja SDA je od nacionalnog pomjereno ka općem, građanskom. SDA je sebe definisala kao "Narodnu stranku
političkog centra, otvorenu za sve građane Bosne i Hercegovine".

Na 3. Kongresu Stranke demokratske akcije Alija Izetbegović se povukao sa pozicije aktivnog predsjednika SDA te je proglašen doživotnim Počasnim predsjednikom. Za predsjednika SDA izabran je Sulejman Tihić.

Treći Kongres SDA

Dana 26. maja 2005. godine u Sarajevu, na 15. godišnjicu Stranke, održan je 4. Kongres SDA.Na Kongresu su usvojeni Programska deklaracija i Statut SDA. Za predsjednika SDA ponovo je izabran Sulejman Tihić. Potvrđujući opredjeljenja i ciljeve definirane u Programskoj deklaraciji, SDA će u narednom periodu nastupati kao bosanska narodna stranka političkog centra, otvorena za sve građane Bosne i Hercegovine koji prihvate njene programske ciljeve.

Na 5. Kongresu SDA, održanom 26. maja 2009. godine u Sarajevu, za predsjednika SDA izabran je ponovo Sulejman Tihić, a na 6. Kongresu SDA, održanom 26. maja 2015. godine u Sarajevu, za predsjednika SDA izabran je Bakir Izetbegović.

Šesti Kongres SDA

Naredni, 7. Kongres SDA bit će održan 14. septembra ove godine.