Prvi koraci mog djelovanja u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, kao uostalom i fokus cjelokupnog rada u kolektivnom šefu države, bit će usmjereni na ono što je Bosni i Hercegovini potrebno, a to su stabilnost, ekonomski razvoj i integracije, poručio je u intervjuu za Anadolu Agency (AA) Šefik Džaferović, novoizabrani član Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda.  

-To su tri velike oblasti na kojima namjeravam odmah, na samom početku da radim. Rad na političkoj stabilnosti, na konstruktivnoj, pozitivnoj političkoj klimi u zemlji je neophodan. Jer, ako želite da pravite iskorake naprijed onda trebate svojim ponašanjem, svojim načinom rada, svojim odnosom prema državi da proizvodite tu pozitivnu političku klimu - istakao je Džaferović. 

On je naglasio da bez pozitivne političke klime nije moguće praviti iskorake naprijed.

-Do sada, nažalost, posebno u ovom, još uvijek aktuelnom mandatu bilo je dosta pokušaja destrukcije, udara na institicije BiH, prijetnje nejenom integritetu, zahtjevi za dodatnim podjelama... Sve to je izazivalo nestabilnost u našoj zemlji i negativnu retoriku i to se samo po sebi odražavalo i na međunarodnu poziciju, pa ako hoćete i imidž Bosne i Hercegovine u svijetu - cijeni Džaferović. 

Destruktivna politika ne koristi srpskom narodu ni RS-u

Prvo, kaže, treba krenuti od kolektivnog šefa države - Predsjedništva BiH. 

-Mi smo ljudi koji su najodgovorniji za sve stvari u državi, pa između ostalog, i za ovo vrlo, vrlo važno pitanje - imidža BiH. Ukoliko se tu stvari poslože, a ja namjeravam raditi na tome da se tu stvari psoave na pravi način sve ostalo će ići jednostavnije. Predsjedništvo BiH kao kolektivni šef države može da pošalje jasan signal svim nadležnim autoritetima na raznim nivoima vlasti u BiH kako treba da se ponašaju. Želim da vjerujem da će to biti stav kompletnog Predsjedništva BiH. Jer, mislim da su i oni koji su do sada pokušavali da prave destrukcije prema Bosni i Hercegovini shvatili da BiH ništa nisu naudili, BiH nisu ugrozili. Ugrozili su samo sebe završili su na raznim listama, naprimjer američkim crnim listama, stalnim upozorenjima od Evropske komisije - poručio je Džaferović.

Stoga, kako je rekao, smatra da takvo ponašanje ne odgovara ni onima koji predstavljaju takve politike, odnosno onim koji su takvi političari jer narod u dijelu BiH iz kojeg dolaze te politike i političari ne žive dobro. 

-Narod nam odlazi. Ovo je krajnje vrijeme da se ozbiljno poduzmu koraci i od tih političara da okrenu list i da se negativna priča pretvori u jednu pozitivnu priču - navodi Džaferović. 

Džaferović je govorio i o budućoj saradnji sa kolegom u kolektivnom šefu države iz srpskog naroda Miloradom Dodikom. 

-Od mene ne zavisi. Ja sam čovjek koji je spreman da gradi konstruktivnu atmosferu, da da puni doprinos tome. I do sada sam to radio u svom političkom djelovanju. Ne živi narod dobro ni u dijelu BiH odakle dolazi Milorad Dodik, a taj dio se zove bosanskohercegovački entitet RS. I nije rušilačka politika, jedna destruktivna politika u interesu ni tog entiteta niti srpskog naroda. U interesu je svih da gradimo pozitivnu atmosferu i očekujem takvo ponašnje. Ne mogu ja u ovom trenutku da stvari predviđam, ali mogu da kažem šta ću ja da uradim i čemu ću ja da stremim - naveo je Džaferović.  

Džaferović kaže kako niko i ništa ne može BiH vratiti unazad, jer se njen put zna, a to su EU i NATO integracije. 

-Institucije BiH su već donijele sve potrebne odluke. Nikada ne treba zaboraviti da je 2005. godine napravljena jedna od najznačajnijih reformi u BiH, a to je reforma odbrambenog sektora. Mi smo tada u svom Zakonu o odbrani BiH zapisali da su sve institucije, a naročito Predsjedništvo BiH i Parlamentarna skupština BiH kao i Vijeće ministara BiH dužni, bez odlaganja, da poduzmu sve korake kako bi država što prije postala članica NATO saveza. Za taj zakon glasala je i politička stranka na čijem čelu je tada bio, a na čijem čelu je i sada Milorad Dodik - ističe Džaferović.

NATO perspektiva svih zemalja Zapadnog Balkana 

Istovremeno, kaže, Predsjedništvo BiH u mandatu 2006.-2010. podnijelo zahtjev za Akcioni plan za članstvo BiH u NATO-u i za to je glasao i član Predsjedništva BiH također, iz političke stranke na čijem čelu je Milorad Dodik. 

-Ovo što smo mogli da vidimo u posljednjih nekoliko godina od Milorada Dodika i drugih politika koje su slične, a dolaze iz bosanskohercegovačkog entiteta RS je na tragu neke vrste politizacije. Politizacija je jedno, a državne odluke su nešto sasvim drugo. Moraju se poštovati odluke institucija BiH. I ja očekujem da Milorad Dodik poštuje odluke institucija BiH. Jer, mi drugog puta nemamo. Naš jedini put, bez ikakve alternative, kada je integracijski proces BiH u pitanju je članstvo u EU i NATO savezu - smatra Džaferović.

Članstvom u EU, poručio je, mi - BiH kao i svaka država na svijetu - postižemo neke političke, ekonomske, socijalne, ekološke i brojne druge ciljeve.

-Mislim da se tim članstvom postiže još nešto posebno važno za ovaj dio svijeta, za područje Zapadnog Balkana. Članstvom svih zemalja Zapadnog Balkana u EU relaksiraju se ukupni odnosi u regionu, relativizira se pitanje granica i ukupan život svih ljudi čini bitno boljim, čini perspektivnijim - kaže Džaferović.

Ista stvar je, naglašava, i sa NATO savezom, s tim što NATO savez, ističe Džaferović, osim što daje sigurnost, on može da daje i političku stabilnost, može bitno da doprinese i ekonoskim reformama i ekonomskom razvoju...

-Jer, nije to samo odbrambena alijansa. Njen spektar uticaja je znatno, znatno širi. Mislim da je perspektiva svih zemalja Zapadnog Balkana u NATO-u. Mi smo dio Evope, hoćemo da postanemo dio evropskih institucija. Ovo je NATO prostor. To je potpuno jasno ko pogleda sada mapu članica NATO-a u ovom dijelu svijeta. To će mu biti jasno. I što prije shvate oni koji politiziraju tu temu ovu činjenicu tim prije ćemo postići te ciljeve i tim prije ćemo manje gubiti vremena, bespotrebno - poručio je Džaferović. 

Nužna stabilna parlamentarna većina za sve nivoe vlasti 

Vrlo važno pitanje, odnosno uloga člana Predsjedništva BiH je, kaže Džaferović, i u procesu formiranja izvršne vlasti koji počinje upravo iz Predsjedništva BiH.

-Mi, kao članovi kolektivnog šefa države, koji smo neposredno izabrani na direktnim demokratskim izborima, određujemo mandatara, odnosno onoga koga treba da potvrdi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Odatle počinje da se odmotava klupko koje se zove konstituiranje vlasti nakon općih izbora. Mislim da je ovoj državi, imajući u vidu stanje u kojem se mi sada nalazimo, potrebna jedna široka koalicija, jedna stabilna parlamentarna većina koja će iznjedriti vlade na svim nivoima vlasti u BiH - navodi Džaferović.

Naglašava da je BiH potrebna ona parlamentarna većina koja ima kapacitet da uspostavi i Vijeće ministara BiH i vlade entiteta i vlade kantona. 

-Neki partikularni pokušaji da se sa nekog nižeg nivoa pokuša formirati vlast, neke najave koje smo mogli da čujemo ovih dana, nisu u prilog ovome o čemu ja govorim. A, to je brzo formiranje vlasti na bazi stabilnih parlamentarnih većina koje imaju taj kapacitet o kojem sam govorio. To je prijeka potreba BiH. Mislim da će ovi partikularni potezi ostati samo na pokušajima, jer političke stranke koje sebe označavaju državotvornim, koje sebe označavaju evropskim, političke stranke koje razumijevaju ukupnu situaciju u BiH i brinu se o ukupnoj situaciji u BiH, cijeloj BiH, ne bi trebale da ulaze u takvu vrstu projekata - naveo je Džaferović. 

Poziv HDZ-u BiH da otpočne sa pregovorima o formiranju vlasti na svim razinama u BiH je, navodi Džaferović, već odaslan.

-Mi smo kazali odmah nakon što smo saznali rezultate za članove Predsjedništva BiH da pozivamo HDZ BiH, kao političku stranku koja treba da učestvuje u vlasti, da se konstruktivno odnosi spram ove nastale situacije. Sve što mi imamo kao izborni rezultat je u skladu sa Ustavom BiH, u skladu sa Izbornim zakonom BiH. Mogu se praviti raznorazne analize zašto je to tako. Vjerovatno bi zvaničnici HDZ-a BiH trebali da preispitaju svoje ponašanje u svemu tome zašto je to dovelo do ove situacije. Ali, kako god ovo je potpuno legalno, ustavno, u skladu sa zakonom, sve što se dogodilo. To je na kraju krajeva legitimno i u interesu je svih da se što prije uspostavi vlast - kaže Džaferović. 

Stoga navodi ne očekuje nikakve ozbiljnije poremećaje, niti pokušaje blokada kada je u pitanju HDZ BiH.

-Jer, nas iskustvo uči, bar one koji su do sada to činili, da to ne može donijeti ništa dobro. Može samo da nam oduzme dragocjeno vrijeme - ističe Džaferović.  

BiH poštuje susjede i očekuje da oni spram nje čine isto 

Ističe da je vrlo važna regionalna saradnja kada je u pitanju međunarodna pozicija BiH.

-Mi sa svojim susjedima treba da sarađujemo na međusobnim principima uvažavanja, poštivanja, na principima reciprociteta. BiH će poštovati svoje susjede onoliko koliko oni nju budu poštovali. Ni manje ni više od toga. Naši susjedi moraju da shvate da osim što su susjedi oni imaju i jednu obavezu koja proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nemaju prava na koja se vrlo često pozivaju, jer oni nisu garant Dejtonskog mirovnog sporazuma. Oni imaju obavezu, doslovno to piše u Općem okvirnom mirovnom sporazumu za mir u BiH da poštuju suverenitet, teritorijalni integritet BiH i da ne poduzimaju niti jednu radnju kojom bi se ove vrijednosti naše zemlje na bilo koji način vrijeđale. Prema tome, očekujem da naši susjedi poštuju BiH - naveo je Džaferović.

Poručio je da BiH od svojih susjeda nikada ništa nije tražila što joj ne pripada.

-Neka kažu koje je to pitanje koje smo mi stavljali na sto, a koje nama ne pripada. Naprotiv, mi smo se borili da nam susjedi priznaju ono što nam pripada i što je naše. I mi ćemo se naravno, boriti za to. Na primjer, ne možemo govoriti o ovome, a da ne govorimo jezikom primjera. Poznata je granica dole na području Neuma između Republike Hrvatske i BiH. Zna se da je to sredina Malostonskog zaljeva, da je to Mali i Veliki školj, da vrh Kleka pripada BiH i zna se da po Međunarodnoj konvenciji o pravu mora BiH ima pravo na koridor do otvorenog mora koji ne može ničim biti ometan i mora biti izvan hrvatskog suverentiteta - ističe Džaferović.

Republika Hrvatska, poručuje, ima pravo da povezuje svoj teritorij i to je njeno legitimno pravo.

-Mi niti možemo, niti želimo da utičemo na to, ali ne može se na taj način ograničavati pravo BiH na koridor koji nas vodi prema otvorenom moru. To je tako. Danas se ta granica poštuje, jer tu granicu, taj sporazum o granici potpisali su predsjednici Alija Izetbegović i Franjo Tuđman na privremenoj osnovi. Ne znam u čemu je problem da se u Saboru Hrvatske ratificira taj ugovor i da onda BiH i Republika Hrvatska u dogovoru dođu do rješenja pristupa BiH otvorenom moru. To su prava koja nam pripadaju. Mi ne tražimo ništa što nam ne pripada. Nije do BiH. I ne može se nas optuživati da izazivamo nekakve tenzije ukoliko se borimo za svoja prava - ističe Džaferović.

Valjda, kaže Džaferović, tenzije izazivaju oni koji osporavaju bosanskohercegovačka prava. 

-Ili imamo primjer imovine. Naši građani, naša pravna lica imaju imovinu u Republici Hrvatskoj. To je naša imovina. To je imovina naših fizičkih i pravnih lica. Zašto ne omoguće da se ta imovina koristi onako kao vlasnici imovine? Zna se šta je sadržaj kao vlasništvo. A, ne da se donose zakoni kojima se pokušava ta imovina na neki način oduzeti od BiH - ističe Džaferović.

Tu je, kaže Džaferović, i pravo naših radnika koji su prije rata u BiH radili u Republici Hrvatskoj.

-Ljudi su proveli godine rada u Hrvatskoj. To su godine i godine radnog staža. Vezane su i za penziju i za zdravstvo i za druga socijalna pitanja. Ljudi ne mogu da ostvare ta prava. Ne mogu to da ostvare. Dajte da to riješimo. Ne tražimo ništa što nam ne pripada - ističe Džaferović.

Slično je, naglašava Džaferović, i sa Republikom Srbijom.

-Zna se gdje je granica između BiH i Srbije. Nije to sporna stvar. Ona se i danas poštuje. Zašto se ne zaključi ugovor o granici onako kakva granica jeste? Pa, onda da se u pograničnim područjima sva pitanja koja se tiču pitanja pograničnog područja bilateralnim ugovorima rješavaju u interesu, u korist ili na korist obje zemlje. Zašto se traži razmjena teritorija? Ne može, nema nikakve razmjene teritorija i neće je nikada ni biti - poručio je Džaferović.

Naglasio je da smo kao BiH na pitanje granica vrlo, vrlo osjetljivi, na kraju, kao i svaka druga država na svijetu.

-To je potpuno normalna stvar. Mi ne tražimo ništa što nam ne pripada. Naši susjedi jednostavno treba da poštuju BiH i da svojim primjerom očitujući dobru volju za rješavanjem otvorenih pitanja pokažu da su dobronamjerni prema BiH i da poštuju BiH onoliko koliko BiH poštuje njih - naveo je Džaferović. 

Unaprijediti odnose sa Turskom 

Govorio je i o odnosima i saradnji Bosne i Hercegovine i Turske, kako u političkom tako i ekonomskom segmentu.

-Republika Turska je vrlo važan partner BiH. To je nama prijateljska zemlja. Republika Turska podržava naš evropski put, podržava NATO put BiH. Ne miješa se u unutrašnja pitanja BiH. Od nas ništa ne traži i samo nam pomaže. To je prijatelj koji ništa ne traži, samo pomaže. Tu saradnju treba nastaviti, prijesvega, najmanje ovim intenzitetom kako je to bilo do sada - cijeni Džaferović. 

Naravno, poručio je između BiH i Turske treba tražiti i druge oblike saradnje, posebno kada je u pitanju ekonomska saradnja.

-Mislim da tu postoji veliki prostor i vjerujem da će taj prostor u narednom periodu biti proširen - smatra Džaferović. 

Osvrnuo se i na projekat izgradnje autoputa i brze ceste Sarajevo - Beograd, odnosno koliko će to biti važno, ne samo za regionalnu povezanost nego i kvalitetnije cestovno povezivanje BiH sa istokom.

-To je jako važan i jako bitan projekat koji je na tragu ovoga o čemu sam govorio. Republika Turska je spremna da pomogne BiH da se taj projekat realizira pod vrlo, vrlo povoljnim uslovima. I ovom, kao i svakom drugom prilikom izražavam svoju zahvalnost Republici Turskoj i predsjedniku Republike Turske Recepu Tayyipu Erdoganu na inicijativi koju ima po tom pitanju. Vjerujem da će taj projekat biti realiziran. On će bitno doprinijeti ukupnoj regionalnoj saradnji i može biti samo od velike koristi. Ne može biti na štetu nikome - naveo je Džaferović. 

Poručio je kako će se kao član Predsjedništva BiH iz bošnjačkog naroda sa svoje strane truditi da najbolje što zna i razumije obavljati tu, kako je rekao, vrlo, vrlo odgovornu dužnost koju će preuzeti narednogmjeseca nakon što Centralna izborna komisija BiH utvrdi, a nakon toga i potvrdi rezultate općih izbora BiH.