open-navfaktor-logo
search
Samit u Zagrebu
Sentop: Turska ne priznaje niti će priznati aneksiju Krima
Predsjednik Velike narodne skupštine Republike Turske Mustafa Sentop izjavio je da Turska ne priznaje niti će priznati aneksiju Krima.
25.10.2022. u 14:36
get url
text

- Turska će nastaviti podržavati Ukrajinu i krimske Tatare na bilateralnim kao i multilateralnim platformama - rekao je Sentop u obraćanju na prvom parlamentarnom samitu Međunarodne krimske platforme koji se održava u Zagrebu.

- Vjerujem da ćemo ovim parlamentarnim samitom Krimske platforme poslati snažnu poruka koju želimo prenijeti o pitanju Krima i ojačati naše napore - kazao je on.

Sentop je podsjetio da je Turska od samog početka podržavala uspostavljanje Krimske platforme.

- Osnova ovog pristupa je nepokolebljiva podrška Turske teritorijalnom integritetu Ukrajine, uključujući Krim i druge anektirane teritorije - rekao je.

Naglasio je da je Krim domovina krimskih Tatara.

Krimski Tatari zaslužuju da žive slobodno

- Osim strateških, historijskih i ekonomskih aspekata, ovo pitanje je važno za nas i sa ovog aspekta. Jer, kao i svi drugi narodi, krimski Tatari zaslužuju da žive slobodno i sigurno u svojoj domovini. Turska nije niti će priznati aneksiju Krima - kazao je Sentop te dodao:

- Kao što znate, Ujedinjene nacije ne mogu naći rješenje ni za jedan ozbiljan problem, niti mogu ponuditi rješenje za ovaj postojeći problem. Ova situacija je i jasan pokazatelj potrebe za reformom u međunarodnim organizacijama, što Turska uvijek naglašava riječima 'Svijet je veći od pet'".

Turski zvaničnici u brojnim prilikama su izjavljivali da je "Svijet veći od pet", referirajući se na Vijeće sigurnosti UN-a i pet stalnih članica (SAD, Velika Britanija, Francuska, Rusija i Kina). Ove zemlje su u različitim uvjetima koristile pravo na veto kako bi odbranile nacionalne interese.

Sentop je kazao da je rat u Ukrajini ušao u novu fazu odlukom o aneksiji nekih regija koju je Rusija donijela 30. septembra.

- Turska ne priznaje aneksiju Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona kao što je to njen stav i za Krim. Ovakvi postupci su ništavni u našim očima. Odbacujemo ovakve postupke koji su protivni međunarodnom pravu - rekao je Sentop.

Podsjetio je da je desetine hiljada Ukrajinaca poginulo u ratu koji traje od 24. februara, milioni ljudi su raseljeni, a mnogi ukrajinski gradovi su značajno uništeni.

- Rat najviše pogađa naš region. Osim toga, cijena rata na globalnom nivou je iz dana u dan sve veća. Kao što uvijek naglašavamo, u ovom ratu neće biti pobjednika - dodao je.

Pregovori ne znače ustupke

Naglasio je da Turska pruža sve vrste materijalne i moralne podrške Ukrajini od početka rata, ali i želi da se sukobi što prije okončaju pravednim mirom zasnovanim na teritorijalnom integritetu Ukrajine.

- Dok podržavamo opravdanu borbu Ukrajine, pozivamo da diplomatija ne bude žrtveno janje i da budemo spremni da okončamo ovaj sukob diplomatijom kada to uvjeti dozvole. Pregovori ne znače ustupke. Moguće je pretvoriti postignuća na terenu u prednosti za stolom. Kao što je i naš predsjednik kazao, Turkiye će nastaviti s pokušajima posredovanja - rekao je Sentop.

Još jednom se skrenuo pažnju na značaj zakona i poštovanja međunarodnog prava.

- Međunarodno pravo nije paukova mreža u kojoj se države koje se osjećaju snažnima probijaju, a koje se slabe države moraju pridržavati. Ako se države koje sebe smatraju snažnima ne uzdržavaju od bacanja u vatru drugih zemalja i naroda radi vlastitih interesa i utapanja svijeta u krvi i suzama, tada više nema međunarodnog prava - kazao je čelnik turskog parlamenta te dodao na kraju:

- Svi počinju da svojim pravom smatraju da krše zakon koliko im njihova moć omogućava. Svjetski mir i međunarodna sigurnost mogući su uz zakon i poštivanje zakona i međunarodnog poretka. Novi koncept zasnovan na suverenoj jednakosti država u čijem fokusu su ljudi, moguć je i neophodan za mir u svijetu. To je jedino rješenje.

Zagreb, glavni grad Hrvatske, domaćin je prvog parlamentarnog samita Međunarodne krimske platforme 24. i 25. oktobra na kojem učestvuju delegacije iz 50 država i institucija.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.