Sijarić: Bh. građani ni ne znaju da je Zemaljski muzej BiH otvoren, ovo je poluprazna fabrika

objavljeno: 28.12.2017. u 21:38

Nešto više od dvije godine kako su otkovana vrata Zemaljskog muzeja BiH koja su za javnost bila zatvorena tri godine, situacija u najznačajnijon kulturnoj i naučnoj ustanovi u BiH nije mnogo bolja. 

Pravni status još nije riješen, a dok smo obilazili zanimljive izložbe i postavke u polumraku sreli smo tek dvoje ili troje turista koji su zainteresirano gledali izložene eksponate. Upravo su turisti ti koji, skoro jedini pored učenika bh. škola, dolaze u ovaj muzej. Ostali bh. građani rijetko ili gotovo nikako ne posjećuju njegove izložbe.

- U 2017. godini zaradili smo samo 130.000 KM od ulaznica. Ja bih volio da je to duplo više, ali nažalost naši građani ne posjećuju muzej, uglavnom su to turisti i škole. Ogromnoj većini naših građana je previše dati tri ili šest KM za muzej i to je naša realnost i tome se treba prilagoditi. Mi se trudimo jer radimo sa turističkim agencijama i školama. Kanton Sarajevo bi trebao da radi na tome da riješi pitanje posjeta kulturnim institucijama, oni to ne rade i mi direktno radimo sa školama i dajemo im dodatne popuste na cijene karata koje su ionako smiješne – govori za Fakor direktor muzeja Mirsad Sijarić.

Dodaje da je tužno to što mnogi građani još ni ne znaju da je Zemaljski muzej otvoren.

- Mislio sam da ćemo za ovo vrijeme moći napraviti to da ljudi u BiH znaju da je muzej otvoren. Većina ljudi ni ne zna da je otvoren, ne zna čime se uopće bavi, a ni oni koji odlučuju o bitnim stvarima u našoj zemlji nemaju predstavu o tome šta Zemaljski muzej predstavlja i zbog toga nisam zadovoljan – kazao je Sijarić.

- Najveći problem je što ne možemo da se nametnemo kao atraktivan partner bh. kompanijama za saradnju, uijek izgubimo bitku sa trećerazrednim medijskim događajima populističke naravi i Baščaršijom mjestom gdje se ljudi hrane. To smatram kao svoj lični neuspjeh jer smo uložili puno energije, vremena i novca u to da se ponuda Zemaljskog muzeja ne razlikuje od ponude sličnih evropskih muzeja – dodaje direktor Zemaljskog muzeja BiH.

Uprkos ponudi Zemaljskog koja je, prema njegovim riječima, čak i bolja od nekih svjetskih muzeja, Sijarić smatra da je najveći problem to što naše državne institucije ne izdvajaju dovoljno novca za ovu ustanovu koja bi trebala imati mnogo veći značaj.

- Nas vole često porediti sa Louvreom, ali razlika je u tome što francuski Louvre ima godišnji budžet od države 100 miliona eura, a bosanski 200.000 eura. U njihovom marketingu radi 45 ljudi, a kod nas 0, eto to je razlika. Mi dobijemo određena sredstva, ali to je malo. U 2017. godini dobili smo 200.000 od Kantona Sarajevo, 280.000 od Federacije BiH. Po memorandumu o razumijevanju on se u 2017. realizovao otprilike oko 40-50 posto od onoga što je potpisano. U prošloj godini od naših aktivnosti i materijala koje nudimo na tržište imamo oko 320.000 KM, od ulaznica 130.000 i to je to – naveo je naš sagovornik.

Do kraja ove godine Zemaljskom muzeju je određeni novac trebao uplatiti i Ministarstvo civilnih poslova BiH.

- Nismo još dobili novac, ali smo dobili obavijest da ćemo ga dobiti. Tako to nažalost funkcioniše, državni nivo vlasti ima jako komplikovane procedure za vanbudžetskle korisnike. Očekujemo da ćemo novac dobiti u januaru i to je nešto više od 450.000 KM koje su bile prošle godine. To bi predstavljalo malo više od trećine godišnjeg budžeta muzeja i to bi bilo odlično da ne plaćamo dugove iz 2014. i prethodnih godina. To je problem, ali to je realna situacija – ističe Sijarić.

Navodi da je dug prepolovljen u odnosu na period kada je muzej bio zatvoren.

- Sada smo otprilike na nešto manje od dva miliona, a imali smo oko četiri miliona duga. On se smanjuje postepeno. Ne možemo dug tek tako da izbrišemo, ali pokušat ćemo u 2018. godini da ga svedemo na neku minimalnu sumu. Mi smo kada je muzej otvoren 2015. godine sa plaćama bili u februaru 2012. Sada smo pri kraju isplata za 2014. godinu. S tim da povremeno puštamo plaće iz 2017. Mi bismo praktično trebali isplaćivati dvije do tri plaće mjesečno. Jedna plaća za ovaj broj uposlenih sa mjesečnim davanjima nas košta 100.000 KM – ističe direktor.

Dodaje da je u muzeju trenutno 46 zaposlenih.

- Mi imamo manjak radnika, po sistematizaciji muzeja trebalo bi biti 128 radnih mjesta mi smo to prvobitno smanjili na 90, a sada ih je 46. Pola od njih je stručno osobolje, kustosi... Problem je etnološka struka koje uopće nema u BiH i botanika. Mema dovoljno kadra, a još nam sljedeće godine neki stručni ljudi idu u penziju. Ovo je jedna poluprazna fabrika – ističe Sijarić.

Ne vjeruje, kako kaže da će iko od radnika zbog nezadovoljstva otići iz muzeja.

- Mi koji smo ostali ovdje sigurno nećemo odustati jer znamo šta radimo i zašto. Ovo je nama i dalje lična borba protiv depresije koja je ovdje u društvu i nećemo odustati od toga da zastupamo ono što znamo da je dobro – rekao je direktor.

Naglasio je da Zemaljski muzej trenutno ima više od 20 izložbi.

- Tu su predmeti koji su stari više od 200 miliona godina pa do onih koi su iz prošlog stoljeća. Imamo prirodnjačke izložbe, etnološke, arheološke plus gostujuće kojih uvijek ima. Ja mislim da  to za cijenu ulaznice nigdje na svijetu nema. Slični muzeji naplaćuju 10 puta skuplje, a nude mnogo manje, ali to našim ljudima nije dovoljno. Ja sam zbog toga jako nesretan, ali se očligledno neke stvari ne mogu lako promijeniti – zaključuje u razgovoru za Faktor Mirsad Sijarić.