Početkom januara smijenjen je Amer Kapo koji je imao veliku podršku uposlenika, ali i javnosti, a na njegovo mjesto došao je Damir Petrinić.

Od imenovanja do danas, kako nam kažu zakupci u Skenderiji, Petrinića su vidjeli tek nekoliko puta.

U kakvom stanju se nalazi Skenderija najbolje ćete vidjeti u videozapisu koji je uradio naš fotoreporter.

Skenderija liči na sve osim na respektabilan centar. Na glavnom ulazu u dvoranu posjetioce dočekuje propali i oronuli dvosjed ili trosjed i nekoliko stolica.

Privredni grad Skenderija raspolaže sa 275 trgovina, a, prema našoj procjeni, barem trećina nije izdata i već mjesecima zjapi prazna.

Cijene iznajmljivanja su različite u odnosu na zonu. Tri su zone, pa se cijene kreću od pet, osam i 13 maraka po metru kvadratnom u zavisnosti od lokacije i veličine, a uz to se plaćaju režije.

{$galerijaFotografija}

Lijepo bi bilo da direktor obiđe kompletnu Skenderiju i vidi u kakvom se stanju nalazi. Na platou ovog sportskog kompleksa nalazi se ratna zona za paintball i adrenalinske igre, a, nažalost, veći dio Skenderije liči na ratnu zonu. Na sve strane nailazi se na smeće, ali i razne vrste ambalaža i stvari koje stoje tu mjesecima ili godinama, a neke su već i istruhle. Krov ledene dvorane srušio se 2012. godine i od tada nikada nije popravljen.

Naša ekipa obišla je Skenderiju, a većina zakupaca nije željela govoriti o situaciji u ovom kompleksu. O problemima za Faktor je jedini odlučio govoriti Sabahudin Kulauzović, vlasnik atelje galerije Budo.

- Djelimično sam zadovoljan. Skenderija kao centar nema nikakvu promociju i to je veliki minus uprave i ljudi koji rade na tom planu, jer nemamo nikakvu reklamu. Već godinama niko ništa ne radi na promociji Skenderije. Poslovni prostori su izdati i vlasnici su prepušteni sami sebi. Niko ne dolazi i umrtvljava se cijela situacija. Nema normativa po kojima bi centar funkcionirao. Čitavu koronu moramo plaćati kiriju i za taj period su nas zadužili 8.500 KM. Moram platiti za nešto, a nisam mogao raditi. Malo sam protestovao, ali nije imalo efekta i traže da platim i predali su me na sud. U Skenderiji su došli na pozicije stolari i tesari. Ovo je samo za čuditi se i ibretiti se šta se radi u Skenderiji – kaže Kulauzović.

O brojnim problemima centra Skenderija željeli smo razgovarati i sa direktorom Damirom Petrinićem, ali je on bio na važnom sastanku. Ostavili smo poruku na recepciji, ali nas direktor Skenderije nikada nije kontaktirao. Pokušali smo ga nekoliko puta kontaktirati i preko kabineta, ali nisu odgovarali na naše pozive.

Podsjetimo, premijernom projekcijom filma Bitka na Neretvi, pred oko 6.000 zvanica, 29. novembra 1969. godine otvoren je Kulturno-sportski centar Skenderija.Centar Skenderija predstavlja jedinstveno arhitektonsko djelo arhitekata Živorada Jankovića, Halida Muhasinovića i Ognjena Malkina.

Na Dan Republike nekadašnje Jugoslavije za tadašnje vrijeme fascinantni urbanistički kompleks, svečano je otvorio predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito.

Pored Tita i kompletne političke elite ondašnje Jugoslavije, uz domaće filmske zvijezde poput Milene Dravić, Ljubiše Samardžića, Borisa Dvornika i Bate Živojinovića, na premijeri su se pojavili i Orson Welles, Yul Brynner, Marija Schell, Silva Koščina, Sergej Bondarčuk, Sofija Loren i Omar Shariff.

Centar Skenderija je ubrzo postao mjesto okupljanja građana i centar mnogobrojnih dešavanja. Iste godine, kada je i zvanično otvorena, u Skenderiji je održana prva sportska manifestacija - Međunarodno prvenstvo Jugoslavije u stonom tenisu, a već četiri godine kasnije (1973) Svjetsko prvenstvo u stonom tenisu - STENS i Prvenstvo dvanaest najboljih stonotenisera Evrope.

U Skenderiji je kasnije održano finale Kupa evropskih šampiona u košarci, Balkansko prvenstvo u odbojci za žene, takmičenja za svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine, te Interkontinentalni kup šampiona u košarci.

Za vrijeme XIV Zimskih olimpijskih igara, Skenderija je bila domaćin brojnih sportskih takmičenja u umjetničkom klizanju i hokeju na ledu.