Primjer Katalonije, koji je ne bez razloga naveo sudija Perić, možda na najbolji način odslikava kako bi to trebalo izgledati u pravnoj državi koja funkcionira u svom punom kapacitetu kada jedan političar poput Dodika povlači jednostrane poteze kojima je cilj rušenje državnih institucija i uspostavljanje nezavisnost jednog dijela države Bosne i Hercegovine. Dodiku je dopušteno da organizira neustavni referendum o danu RS-a, nakon čega je on korak po korak, sa unaprijed pripremljenim scenarijem krenuo u oduzimanje nadležnosti od države. 

VEZANI TEKST - Na Sardiniji uhapšen Carles Puigdemont, bivši katalonski čelnik

U septembru 2017. godine Ustavni sud Španije ukinuo je katalonski zakon koji je predstavljao pravni okvir za uspostavljanje nezavisnosti. To je, bilo i očekivano s obzirom na to da je prethodno suspendiran i zakon o održavanju referenduma u Kataloniji, koji je bio planiran za 1. oktobar iste godine.

Vlada Španije proglasila je nezakonitim održavanje bilo kakvog referenduma o nezavisnosti jer se u Ustavu navodi da je "Španija nedjeljiva".

Katalonski lider za nezavisnost Carles Puigdemont nakon neuspjelog pokušaja njegove vlade da se otcijepi od Španije, u oktobru je pobjegao u Belgiju gdje je živio četiri godine, ali ga je koštao put na Sardiniju gdje je trebao prisustvovati kulturnom festivalu u oblasti u kojoj se govori historijski katalonski jezik. Čim je došao u Italiju, uhapšen je. Hapšenje je izvršeno po nalogu španskog Vrhovnog suda. Međutim, pušten je na slobodu i danas četiri godine poslije i dalje se nalazi u bjekstvu.

Španska vlada, u međuvremenu, osudila je, a potom pomilovala devet katalonskih lidera, koji su služili zatvorske kazne, zbog njihove uloge u neuspješnoj borbi za nezavisnost 2017. 

Od 2008. godine, Katalonija sve glasnije traži nezavisnost. Tokom 2009. i 2011. nezvanični referendumi održani su u stotinama katalonskih gradova kao jedna od mnogih akcija partija koje se bore za nezavisnost. Odziv je bio mali, ali je većina glasala za nezavisnost. Velike demonstracije separatista održane su u Barceloni 2010. i 2012. pod sloganom "Katalonija, sljedeća evropska država". Također, tokom 2012. godine, desetine katalonskih gradova proglasile su se "Slobodnom katalonskom teritorijom" navodeći da "špansko zakonodavstvo i propisi imaju efekta samo u Španiji, tako da će čekati nove zakone i regulative od katalonske vlade i Parlamenta Katalonije".

Sljedeće godine, katalonski parlament donio je Deklaraciju o suverenitetu u kojoj se navodi da katalonski narod ima "karakter suverenog političkog i pravnog lica". Nekoliko mjeseci kasnije Ustavni sud Španije suspendovao je Deklaraciju.

U novembru 2014. godine održan je "Proces učešća građana u političkoj budućnosti Katalonije" nakon što je Ustavni sud Španije suspendovao referendum. Na pitanja "Da li želite da Katalonija postane država?" i "Ukoliko želite, da li želite da Katalonija bude nezavisna?", za opciju "da-da" glasalo je 80,8 posto građana.

Dodik već godinama iz taktičkih razloga prijeti referendumom o otcjepljenju Republike Srpske i proglašenju nezavisnosti, a onda odustane. Sve su to naravno političke kalkulacije i čekanje pogodnog trenutka za ostvarenje secesionističkih planova, a svaka njegova prijetnja pojačava etničke napetosti u Bosni i Hercegovini, na čemu on obilato politički profitira ostankom na vlasti. 

VEZANI TEKST - Dodik: Ako se kriza ne razriješi, moguć je raspad BiH, RS će ići ka izlazu i to niko neće spriječiti

Advokat i ekspert za ustavno pravo Nedim Ademović govoreći za N1 istakao je kako se već par mjeseci jedna dobro pripremljena akcija sprovodi u djelo.

- SNSD na čelu sa Dodikom jako dugo najavljuje da će negirati institucije BiH. To je proces koji traje godinama. S političke reotrike, mislim da se zašlo u sferu krivične odgovornosti jer su preduzete konkretne radnje na urušavanju ustavnog poretka BiH. Onog trenutka kada vi negirati mogućnost da država provodi svoje zakone, vi negirate državu. To djelo može da traje dok neko ne donese konačnu deklaraciju kojom se proglašava nezavisnim, tada je čin gotov. Prema mom mišljenju, preduzeto je dosta radnji, konkretno mislim na donošenje par zakona, kao i priprema za preuzimanje svih nadležnosti koje smo mogli vidjeti na posljednjoj sjednici NSRS-a - kazao je Ademović.

Ustav Bosne i Hercegovine

U Ustavu BiH stoji da "Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada Bosna i Hercegovina, nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih nacija i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih nacija, kao i u drugim međunarodnim organizacijama".

Također, u Ustavu je navedeno: "Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora".