On je danas, odgovarajući na pitanja Vasvije Vidović, advokatice premijera Fadila Novalića, koja ga je pozvala kao svjedoka, pojasnio koja je uloga Ureda za zakonodavstvo. Kazao je da je njihova temeljna funkcija davanje Vladi Federacije BiH stručnih pravnih mišljenja o prednacrtima, nacrtima i prijedlozima zakona, o njihovoj usklađenosti sa Ustavom i pravnim sistemom, drugih propisa koje donosi Parlament FBiH, predsjednik i potpredsjednici BiH, Vlada BiH, odnosno rukovodioci federalnih organa uprave i federalnih ustanova.

Kazao je da predstavnik Ureda, on ili neko od njegovo troje pomoćnika prisustvuju redovnim sjednica Vlade FBiH. Lično je prisustvovao na proširenoj sjednici Vlade FBiH 16. marta 2020. godine kada je proglašeno stanje prirodne nesreće u Federaciji BiH zbog pojave koronavirusa. 

Pojasnio je da proglašenje stanja prirodne nesreće ima prvorazredan značaj, da se tada aktiviraju službe koje su u funkciji zaštite stanovništva u stanju prirodne nesreće, te se aktiviraju štabovi civilne zaštite, koji su operativno-stručna tijela, koji dobijaju razne funkcije. Akcijama zaštite i spašavanja, kako je pojasnio, rukovode štabovi civilne zaštite, odnosno službe koje djeluju po naređenjima Federalnog štaba civilne zaštite, odnosno Federalne uprave civilne zaštite, dok Vlada Federacije BiH osigurava potrebna sredstva.

Svjedok je kazao da je Ured davao mišljenje na prijedlog odluke o proglašenju stanja prirodne nesreće, te da je moguće da je odluka, zbog hitnosti, donesena prije nego što je doneseno mišljenje, ali da, koliko se sjeća, nisu imali primjedbi na tu odluku. 

Govoreći o proširenoj sjednici Vlade FBiH, Silađi je kazao da su joj, između ostalog, prisustvovali direktori zavoda i većina kantonalnih premijera, kao i predstavnici najvećih zdravstvenih ustanova. Kazao je da je bilo rasprave o pitanju javnih nabavki, kao i da je bio prisutan direktor Agencije za javne nabavke BiH od kojeg su oni tražili eksplicitno da se izjasni smiju li oni nabavljati opremu. 

Vlada je tada donijela zaključak kojim je zdravstvenin ustanovama dala saglasnost za nabavku opreme i medicinskih sredstava neophodnih za suzbijanje koronavirusa, prema članu 10 Zakona o javnim nabavkama, a u vezi s članom 187 Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Vidović je pitala svjedoka je li išta neobično u tome što je Federalna uprava civilne zaštite u stanju nesreće nabavljala medicinsku opremu, na što je on kazao da je to "bilo u okviru njihovih nadležnosti u skladu sa Zakonom o zaštiti ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća". 

U sudnici su danas prezentirana mišljenja koja je Ured za zakonodavstvo davao na odluke o raspoređivanju namjenskih sredstava, prethodnu saglasnost Vlade FBiH datu Federalnom štabu civilne zaštite za nabavku opreme i sredstava u uvjetima pogoršane situacije, odluke o prekoračenjima odobrenih sredstava... Svjedok je za sve ove odluke kazao da su o njima dali mišljenje, te da nisu imali nikakavih primjedbi, osim u par slučajeva gdje se radilo o manjim pravno-tehničkim pitanjima, ali, kako je kazao, suštinski nisu imali primjedbi.

Govoreći o izmjeni uredbe kojom je smanjen broj članova Federalnog štaba civilne zaštite, upitan da li je on imao utemeljenje u zakonu, svjedok je kazao da je imao osnov u Zakonu o zaštiti i spašavanju, te da Ured ni na ovu odluku nije imao primjedbi.

Na pitanje braniteljice jesu li ovom uredbom promijenjena suštinski ovlaštenja komandanta (Jelka Milićević, op. a.) i načelnika Štaba civilne zaštite (Fahrudin Solak, op. a. ) svjedok je kazao da nisu "jer da jesu, mi bismo to prigovorili". 

- U ovom slučaju imali smo dvije pravno-tehničke primjedbe, a da je nešto bilo suprotno zakonu, mi bismo to naveli - kazao je svjedok.

Na direktno pitanje odbrane da li su ovom uredbom proširena ovlaštenja Fahrudina Solaka, što Tužilaštvo tvrdi u optužnici, svjedok je kazao: "Nismo vidjeli ništa sporno, niti da to predstavlja neko proširenje ovlasti. Nismo ukazali na to jer nismo imali na šta". 

Kazao je i da su organi o čijem postupanju su oni dali mišljenje, u pravilu postupili po njihovom mišljenju i izvršili potrebne korekcije. 

Odgovarajući na pitanja tužioca Džermina Pašića, svjedok je kazao da u pravilu ne daju mišljenja na zaključke, ali da mogu i to. 

- Nekad se ja javim na sjednici i reagujem da ne bih nešto tako, ali na odluku dajemo uvijek obavezno pisano mišljenje. 

Tužilac je pitao svjedoka, ako je Vlada dala saglasnost zdravstvenim ustanovama za nabavljanje medicinske opreme, iz čega on izvodi zaključak da je Federalna uprava civilne zaštite ovlaštena za to, svjedok je ukazao na to da to proizilazi iz člana 187 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odnosno njegovog drugog dijela.

Taj član glasi: "U većim incidentnim situacijama kada nije proglašeno stanje prirodne i druge nesreće iz člana 189. ovog zakona s ciljem upravljanja i koordiniranja rada zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika formira se krizni štab Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnog ministarstva (u daljnjem tekstu: krizni štab) koji djeluje do momenta proglašavanja prirodne i druge nesreće, kada ulogu upravljanja akcijama zaštite i spašavanja na teritoriji Federacije, odnosno području kantona preuzima Federalni, odnosno kantonalni štab civilne zaštite".

- Mi smo smatrali da sve ingerencije preuzima Federalni štab civilne zaštite i nismo smatrali da je tu išta nezakonito - rekao je svjedok. 

Tužilac je ukazao i da su neka mišljenja davana retroaktivno, odnosno da su većinom data naknadno.

- Te su odluke zbog hitnosti donošene bez mišljenja. To se događa kada je hitnost u pitanju - rekao je svjedok, na što je tužilac insistirao da svjedok odgovori koja je svrsishodnost davanja mišljenja naknadno.

Reagirala je advokatica Vidović, koja je od Suda tražila da ukaže tužiocu "da se riješi svoje mržnje, koju iskazuje stalno, toliko da se ne može više sjediti u sudnici", na što se tužilac požalio Vijeću da im je Vidović u pauzi rekla "da su odvratni", čime su se nastavile varnice između strana u postupku, a što je obilježje ovog suđenja od samog početka.

U jednom trenutku je i tužilac Mirza Hukeljić od Suda tražio da kaže svjedoku "da gleda u njih dok odgovara, a ne u odbranu". Sutkinja Džemila Begović je kazala da nije primijetila da svjedok gleda u odbranu, već da se obraća njima, a sudija Branko Perić je zamolio tužioca "za malo više dostojanstva", kazavši da je svjedok "njihov kolega, koji je vrlo upućen u ono što govori". 

Vidović je pitala svjedoka da li je tačno da je u vrijeme kad su donošene ove odluke bilo jako malo administrativnih radnika, te da je možda i to jedan od razloga zbog čega je jedno od mišljenja dostavljeno mjesec nakon što je odluka već donesena. 

Pitala je svjedoka da li bi Ured reagirao ako bi primijetili da je nešto nezakonito, na što je on kazao da bi. 

- Bilo prethodno, istovremeno ili retroaktivno, sve donesene odluke su imale pravni osnov, bile u skladu sa Ustavom i zakonima i evropskim direktivama? - pitala je Vidović, na što je svjedok odgovorio: - Da. 

VEZANI TEKST - Vidović: Svjedok uspio razjasniti situaciju u vezi sa stanjem propisa u periodu pandemije

Premijer Novalić je pitao je li praksa da svi ministri na sjednicama mogu davati prijedloge odluka i da u tim situacijama apsolutno nije ni moguće da mišljenje bude dato prije donošenja, s čim se svjedok složio, te pitao: "Praksa davanja naknadnog mišljenja nije neuobičajena?", a svjedok je odgovorio da nije. 

Advokatica Fahrudina Solaka Marsela Bajramović pitala je svjedoka da li su nekad mišljenja dostavljali i faksom, na što je on također odgovorio potvrdno.

Solak je pitao da li je tačno da se i tokom same pripreme nekih odluka konsultuju s uredom, što je svjedok potvrdio, kazavši da kada su obimni materijali, oni često i zovu predstavnika obrađivača, te zajedno otklone određene nepravilnosti ako ih ima. 

Svjedok se nije mogao izjasniti na pitanje sudije Brace Stupara da li se kompletna situacija u vrijeme pandemije može podvesti pod član 10 Zakona o javnim nabavkama (izuzeće od Zakona o javnim nabavkama, op. a.). 

Sutkinju Begović je zanimalo zbog čega Ured daje pisano mišljenje, ako je već svjedok rekao da ga na samim sjednicama daju usmeno. Svjedok je kazao da je "takva praksa". 

Suđenje će biti nastavljeno u petak, 11. marta, u 12 sati.