Na tržištu rada sve više nedostaje majstora poput bravara, varilaca, zidara, stolara, tapetara, a potrebe za njima su sve veće. Zbog svega, predstavnici poslodavaca u Federaciji naglašavaju kako je krajnje vrijeme da kantoni sa školama usklade nastavne planove sa potrebama tržišta. S druge strane, iz pojedinih srednjih škola, odnosno, sindikata, apeluju na privrednike da se više zainteresiraju za svoje buduće kadrove.

Hiljade gimazijalaca, a po 12 limara i bravara 

- Krajnje je vrijeme da se otvori još jedna tema. Naime, kantoni, pošto je obrazovanje u nadležnosti kantona, bi morali uskladiti obrazovanje, nastavne planove sa tržištem rada. Primjera radi, u Sarajevskom kantonu primaju 5.000 djece u srednje škole, od toga polovinu u gimnazije, a već imaju 3.500 gimnazijalaca na birou, a da pri tome primaju po 12 bravara, limara, varilaca koji nam nedostaju na tržištu rada. To je jedan od velikih problema, a na koji država može utjecati - kazao nam je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

Đevad Hadžić, profesor u Mješovitoj srednjoj industrijskoj školi u Zenici, koji je i član Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja FBiH, kaže kako su još prije 15 godina inicirali razgovore s poslodavcima.

- Mi u Zenici imamo, prema mojim saznanjima, više od 20 ugovora sklopljenih s privrednicima o saradnji i izvođenju praktične nastave iz oblasti metalske i rudarske struke. Sindikat je uvijek od poslodavaca zahtijevao da se više uključe sa projektima u obrazovanje i time osiguraju buduće kadrove. Mi i sada tražimo od poslodavaca da imaju aktivno učešće u predlaganju i kreiranju obrazovnih politika, međutim, po mojim saznanjima, poslodavci još nisu u tim organizacionim šemama. Više su se fokusirali na promjene zakona, doprinose, a manje na učešće u obrazovnoj politici - kazao nam je Hadžić.

Razgovarali smo i sa Samirom Fajićem, profesorom u Mješovitoj srednjoj školi u Bosanskoj Krupi, a koji je po zanimanju mašinski inženjer.

- Naša škola pokušava udovoljiti potrebama privrede. U posljednjih četiri-pet godina, imamo jako dobru saradnju s privrednicima. Mi svoje učenike u toku nastavnog procesa šaljemo u te firme, u procese proizvodnje, obučavaju se, a sve je prilagođeno nastavnom planu i programu. Kod nas je veliko interesovanje za zavarivača naprimjer, gdje od tih privrednika imamo i stipendiranje takvih učenika, tako da se mi u Bosanskoj Krupi možemo time pohvaliti. Traženi su i stolari. Privrednici sufinansiraju učenike kroz stipendije, plaćanjem praktične nastave. Naši privrednici su prepoznali značaj i podstiču razvoj i obrazovanje. Tako djeca stiču dobro znanje i po završetku srednje škole direktno se mogu uključiti u proces proizvodnje - govori nam Fajić.

Gimnazije će se spajati s školskim centrima 

Dodaje kako u Bosanskoj Krupi postoji nekoliko italijanskih i njemačkih firmi koje insistiraju na tome da se sistem obrazovanja prilagodi potrebama tržišta.

- Tačno je da u USK imamo problema sa gimnazijama i postoje neke naznake da će doći do njihovog spajanja sa nekim školskim centrima. Djeca su i sama prepoznala da sa gimnazijom ne mogu da nađu zaposlenje ni u Bosni i Hercegovini. Vi znate da je intencija odlaska mladih, zbog nezadovoljstva sistemom u državi, nepravdom. Većina mladih ljudi po završetku škole želi da ode u inostranstvo. Odlaze nam i mladi roditelji s djecom jer ne mogu da istrpe nepravdu koja je evidentna u mnogim segmentima našeg društva - ispričao nam je Fajić.