Podaci stranice Worldometers ukazuju da je samo u Mađarskoj smrtnost od COVID-19 veća u odnosu na BiH, a da je Češka "rame uz rame" sa našom zemljom. S druge strane, podaci entitetskih zavoda za javno zdravstvo pokazuju neujednačen doprinos entiteta toj visokoj stopi smrtnosti.

Širenje koronavirusa od početka pandemije bilo je poprilično ujednačeno, te je u Federaciji BiH do 25. maja ove godine tim virusom zaraženo šest posto stanovništva, a u entitetu RS 5,19 posto. Međutim, stopa smrtnosti nije bila baš ujednačena. Tako je u Federaciji BiH od posljedica koronavirusa preminulo 0,23 posto stanovništva, a u entitetu RS 0,29 posto. Ovi procenti ne ilustriraju (ne)uspjeh zdravstvenih ustanova u entitetima koliko u tome uspijevaju sljedeći podaci.

Naime, u Federaciji BiH je, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo od 25. maja, od posljedica koronavirusa preminulo 3,9 posto zaraženih osoba, odnosno jedna od 25 zaraženih osoba. U entitetu RS je, prema podacima Instituta za javno zdravstvo, preminulo 5,7 posto zaraženih osoba, odnosno jedna od njih 17, što nameće zaključak da su se zdravstvene ustanove u entitetu RS mnogo lošije nosile sa pandemijom u odnosu na njihove kolege iz zdravstvenih ustanova u Federaciji.

Da su entiteti države, kako to de facto "vladar" entiteta RS Milorad Dodik nerijetko poručuje, RS bi bio na čelu liste država po smrtnosti.

Prema Worldometersu, smrtnost u BiH je 2.815 osoba na milion stanovnika. U entitetu RS je smrtnost oko 2.910 osoba na milion stanovnika, a u Federaciji BiH 2.346 osoba na milion stanovnika, što je bolja statistika u odnosu na Sjevernu Makedoniju, Bugarsku, Crnu Goru, te približna smrtnosti u Belgiji, Slovačkoj ili Sloveniji.

Nisu se ni svi kantoni u Federaciji BiH na jednak način nosili sa zdravstvenim aspektom pandemije. Neki su u tome imali više uspjeha, neki manje. Najteža situacija bila je u Zeničko-dobojskom kantonu, u kojem je od posljedica koronavirusa preminula svaka deseta zaražena osoba. U tom je kantonu zaraženo 2,88 posto stanovništva, a preminulo je 10,3 posto zaraženih.

Približno teška situacija je bila u Srednjobosanskom kantonu, u kojem je preminula jedna od 11 zaraženih osoba, a u kojem je koronavirusom zaraženo 2,39 posto stanovništva.

U Posavskom kantonu, u kojem je koronavirusom zaraženo 4,1 posto stanovništva, preminulo je 5,78 posto zaraženih osoba, odnosno jedna od njih 17. Nešto bolja situacija je bila u Tuzlanskom i Unsko-sanskom kantonu, u kojem je od posljedica koronavirusa preminula jedna od 20 zaraženih osoba. U Tuzlanskom kantonu je do 25. maja zaraženo 4,54 posto stanovništva, a u Unsko-sanskom 1,74 posto.

U Bosansko-podrinjskom kantonu je koronavirusom zaraženo 7,56 posto stanovništva, a preminulo je 4,57 posto zaraženih, odnosno 1 od 22 zaražene osobe.

Zvanični podaci za Kanton Sarajevo ukazuju da je vlast u tom kantonu "zakazala" pri uvođenju i provedbi mjera s ciljem suzbijanja širenja virusa, ali da su zdravstveni radnici adekvatno odgovorili na izazove.

U tom je kantonu zaraženo 11,15 posto stanovništva, a od posljedica virusa je preminulo 2,75 posto zaraženih osoba, odnosno jedna od 36 zaraženih osoba. To u praksi znači da je, poređenja radi, smrtnost od koronavirusa u entitetu RS više nego dvostruko veća u odnosu na Kanton Sarajevo.

Sličan je učinak i zdravstvenih radnika u Zapadnohercegovačkom kantonu, u kojem je koronavirusom zaraženo 9,3 posto stanovništva, a preminulo je 2,85 posto zaraženih, odnosno jedna od 35 zaraženih osoba. U Kantonu 10 je zaraženo 5,9 posto stanovništva, a preminulo je 2,68 posto zaraženih, ili jedna od 37 zaraženih osoba.

Najbolje rezultate ima Hercegovačko-neretvanski kanton, u kojem je zaraženo 12,6 posto stanovništva, a preminulo je 1,74 posto zaraženih, odnosno jedna od 57 zaraženih osoba.