Hirurgija

Snimili operaciju: Proces ugradnje elektroda u mozak oboljelih od Parkinsonove bolesti

Objavljeno: 07.08.2019. u 13:36

Pored brojnih lijekova koji se koriste za suzbijanje simptoma ove bolesti, sve se češće izvodi i hirurški zahvat, a riječ je o Dubokoj stimulaciji mozga (Deep Brain Stimulation - DBS), postupku koji je 1987. godine otkrio francuski neurokirurg Alim Louis Benabid  

FOTO: AA

Pored brojnih lijekova koji se koriste za suzbijanje simptoma Parkinsonove bolesti, sve se češće izvodi i hirurški zahvat, a riječ je o Dubokoj stimulaciji mozga (Deep Brain Stimulation - DBS), postupku koji je 1987. godine otkrio francuski neurokirurg Alim Louis Benabid. Radi se u ugradnji elektroda u mozak, zahvaljujući kojim se bolesnik oslobađa od drhtanja, piše Anadolu Agency (AA).

Parkinsonova bolest je u najkraćem bolest poremećaja pokreta zbog smanjenja lučenja dopamina u dijelu mozga koji ima važnu ulogu u kontroli pokreta. Bolest je nazvana po liječniku iz Londona dr. Jamesu Parkinsonu, koji je 1817. godine prvi opisao simptome bolesti. 

Ekipa AA je prisustvovala jednom takvom operativnom zahvatu u Istanbulu, koji je obavio specijalista neurohirurgije dr. Ali Zirh, u Centru za Parkinsonovu bolest i poramećaje pokreta pri Univerzitetu Medipol. Doktor Zirh je ugradio elektrode 42-godišnjoj pacijentici iz Libije, a u razgovoru s novinarom govorio je o samom procesu i karakteristikama ovog postupka. 

Ističe kako će se zahvaljujući pomenutim elektrodama, koje se mogu programirati, te u intervalima slati električni valovi u mozak, pacijentica u roku od dvije sedmice osloboditi problema drhtanja. Pacijentica, kod koje je već šest godina prisutna Parkinsonova bolest, je tokom zahvata bila budna, osim toga je putem FaceTime-a razgovarala s porodicom koja se nalazi u Americi. 

Doktor Zirh je podvukao kako ovaj operativni zahvat bez sumnje poboljšava kvalitet života osobe koja boluje od Parkinsonove bolesti. 

-Postavljanjem dvije tanke elektrode unutar mozga i slanjem električnih valova imamo mogućnost da promijenimo, suzbijemo ili potaknemo aktivnost stanica u području iz kojeg proizilazi bolest. Ne postoji neuron u mozgu do kojeg ne možemo doci. Dakle, mi možemo doći do svakog od njih i poslati prema njemu električne valove. Ovu operaciju obavljamo vrlo uspješno i ona je jedna od najčešćih kada je riječ o poremećaju kretanja - kazao je Zirh. 

Foto: AA

Zirh naglašava kako je i u slučaju svakog drugog drhtanja ruku, pretjerane kontrakcije tijela, ugradnja elektroda veoma korisna. 

-Depresija, psihijatrijski poremećaji poput opsesivno-kompulsivnog poremaćaja (OCD). Ako naša istraživanja budu dala dobre rezultate može se koristiti i u liječenju Alzheimerove bolesti i sličnih poremaćaja, kontrole apetita, opoziva pamćenja - pojasnio je Zirh. 

Podsjetio je kako je pacijentica tokom zahvata bila budna, te da je operativni zahvat protekao u razgovoru s njom. Također naglašava kako je prije samog početka operacije bilo potrebno mapirati moždane stanice pacijentice.

-U okviru dvosatnog procesa kojim smo putovali kroz različite dijelove mozga, metodom koju nazivamo snimanje i stimulacija mikro-elektroda, pronašli smo pojedinačne stanice iz kojih proizilazi bolest. Na neki smo način napravili fiziološku kartu mozga - pojasnio je Zirh. 

Operacija se završava ugradnjom kablova i vanjskog uređaja kojim se napaja sistem. Cjelokupan postupak traje od 3,5 do četiri sata. 

-Operacija se završava, ali ukupan proces, odnosno onaj najznačajniji dio tek tada počinje. Pacijent dolazi na kontrole u polikliniku i pravimo programiranje stanica mozga. Ono što je najznačajnija specifičnost ovih uređaja jeste da se mogu programirati, podesiti i omogućavaju nam slanje električnih valova u mozak - kazao je Zirh. 

Dodao je kako pacijenti koji žive u Turskoj na kontrole dolaze svaka tri do četiri mjeseca, dok oni pacijenti iz inostranstva na kontrole dolaze jednom u šest mjeseci. Dodaje kako je vijek trajanja elektroda ugrađenih u mozak između četiri i šest godina, u zavisnosti od starosne dobi pacijenta i stadija bolesti. 

Francuski neurokirurg Alim Louis Benabid, koji je otkrio ovaj postupak, koristio je uobičajenu tehniku ​​za slanje električnih impulsa u mozak kako bi aktivirao dio mozga koji je želio ukloniti. Ovim postupkom želio je provjeriti da taj dio mozga stvarno ne izvršava ključnu funkciju kojoj je namijenjen. Iz nepoznatih razloga, dr. Benabid je koristio dvostruko više struje nego što je trebao, i time je napravio revolucionarno otkriće - val struje zaustavio je tremorom koji je godinama mučio pacijenta. 

Otkriće dr. Benabida da električna energija može promijeniti živčanu aktivnost je 1997. godine postala procedura koju je odobrio američki FDA za liječenje Parkinsonove bolesti i esencijalnih tremora.

Izvor:   Anadolija

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Iz kategorije