Izbor ambasadora

Šta kaže "slovo Dejtona": Cvijanović se (ne)pita kao i Čavara

Objavljeno: 06.12.2018. u 14:16 Autor: N. Pobrić

Željka Cvijanović, ili ko god obnašao dužnost predsjednika entiteta RS, u proceduri imenovanja ambasadora pita se baš onoliko koliko se u protekle četiri godine pitao Marinko Čavara

Predsjednik FBiH Marinko Čavara je sastavljao liste ambasadora, a Dragan Čović je njegove zahtjeve izvršavao u Predsjedništvu BiH. Ova fiktivna korelacija savršeno ilustrira besmislenost nove teze Milorada Dodika.

Dodik se, naime, danas sastao u Banjoj Luci sa predsjednicom entiteta RS Željkom Cvijanović kako bi mu ona, kako je kazao, predložila listu novih ambasadora BiH u inostranstvu.

– Prema Ustavu RS-a, predsjednik RS-a predlaže srpske ambasadore BiH. Vanjskopolitičko djelovanje je dosad bilo suprotno od onoga kako bi trebalo da bude – izjavila je Cvijanović nakon sastanka.

Njen stranački šef i aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH je dodao kako je "spreman da prihvati prijedloge koji dolaze iz RS-a".

Cvijanović, ili ko god obnašao dužnost predsjednika entiteta RS, u proceduri imenovanja ambasadora pita se baš onoliko koliko se u protekle četiri godine pitao Marinko Čavara. Irelevantnost entitetskih predsjednika u procesu imenovanja ambasadora nije posljedica odnosa u okviru stranačke hijerarhije već jasno propisanih nadležnosti, definiranih i u Ustavu BiH.

S obzirom na to da se Dodik zaklinje u "slovo Dejtona", zaista je čudno da nije primijetio da nema ama baš niti jedno slovo u Dejtonskom mirovnom sporazumu, odnosno njegovom Aneksu IV kao Ustavu BiH, koje govori u prilog nadležnosti bilo kojeg entiteta i entitetskog zvaničnika u vođenju vanjske politike BiH.

Član 3. Ustava BiH kaže da je vanjska politika isključiva nadležnost države BiH, dok član 5. stav (3) tačka b) kaže da je nadležnost Predsjedništva BiH imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH. O ulozi entitetskih zvaničnika nema ni slovo.

Da ambasadore imenuju članovi Predsjedništva BiH, bez ikakve uloge entitetskih predsjednika u tom procesu, kaže i Poslovnik o radu Predsjedništva BiH.

Ustav RS-a, na kojeg se Dodik poziva pravdajući svoju tezu, niži je pravni akt u odnosu na Ustav BiH. Međutim, i u Ustavu RS-a nema niti riječi o nadležnosti entitetskog predsjednika u procesu imenovanja ambasadora BiH u inostranstvu.

Milorad Dodik se kao član Predsjedništva BiH pri predlaganju imena za ambasadore BiH u inostranstvu, ukoliko to želi, može konsultirati i sa predsjednikom mjesne zajednice Aleksandrovac iz Laktaša Momčilom Dobrijevićem, ali tim činom neće derogirati instituciju Predsjedništva BiH već samo svoj lični kredibilitet. Koliko god pokušavao praktičnim djelovanjem osnažiti ulogu entiteta, Ustav BiH i postojeći državni zakoni jasno određuju nadležnosti nivoa vlasti i institucija u BiH, a proces vođenje vanjske politike, pa i imenovanja ambasadora, sa nižim nivoima vlasti, poput entiteta, nema nikakve dodirne tačke.

Izvor:   Faktor

Vezani članci

Iz kategorije