U pitanju su skladišni viškovi, roba s oštećenom ambalažom i s nešto kraćim rokom trajanja. Mogu se naći i proizvodi koji izlaze iz asortimana ili, recimo, ako neka kompanija prestaje da uvozi jedan proizvod, a počinje ga uvoziti druga, onda se oni rješavaju kompletnih zaliha. To sve završi u ovim prodavnicama i najčešće se prodaje upola cijene.

Prije tri i po godine u sarajevskoj ulici Hamdije Kreševljakovića, u zgradi Papagajka, otvorena je prva Food Outlet prodavnica Yumm u Bosni i Hercegovini.

Vlasnici radnje, mladi bračni par, Axel i Nikolina Alić, zbog nemogućnosti zaposlenja, namjeravali su s dvoje maloljetne djece otići iz Bosne i Hercegovine u Australiju. Ipak, nisu otišli i nisu se pokajali, jer su otvorili ovu prodavnicu i uspjeli u ovom poslu.

- Dok razgovaramo u prodavnici slažemo kutije Barila tjestenine. Roba je došla u moju radnju jer su prilikom transporta nagnječene kutije i to veliki trgovci neće da uzmu i kupujemo mi i prodajemo upola cijene. Roba sa oštećenom ambalažom prije se bacala, a sada se prodaje što je dobro za kupce, a manje se zagađuje i životna okolina – kaže Axel Alić.

Prema statističkim podacima svaki dan u Bosni i Hercegovini na deponijama završi oko 500 tona hrane kojoj je istekao rok, viškova u ugostiteljskim objektima ili pekarama. Prema podacima Ujedinjenih nacije trećina hrane u svijetu, što je više od milijardu tona, baci se svake godine. Projekti poput Food Outleta mogu spriječiti i promijeniti ove negativne društvene pojave i navike.

- Bitno je naglasiti da se ne radi o prodavnici za socijalno ugrožene. Kada smo otvorili prodavnicu očekivao sam da će u 90 posto slučajeva u našoj prodavnici kupovati penzioneri i oni koji imaju najmanje novca. Međutim, ispostavilo se da ove osobe i ne dolaze da kupuju u našoj prodavnici. Ovdje kupuju ljudi koji imaju novca, koji rade u državnim firmama, političari, ministri, glumci, vlasnici restorana i hotela – ističe Alić.

U ovoj prodavnici, tvrdi naš sagovornik, uvijek nedostaje robe jer se brzo proda.

- Kada smo otvorili prodavnicu imali smo jednog dobavljača, a sada poslujemo sa više od 40 dobavljača. Fabrike odmah robu sa oštećenom ambalažom odlažu za našu prodavnicu, kao skladišne viškove. Koncept je prije svega da se hrana ne baca koja je zdravstveno ispravna – zaključuje Alić. 

Marinka Stojić, vlasnica Food Outleta Globus iz Banja Luke, kaže da je na samom početku bilo mnogo potrošača koji su bili sumnjičavi prema outlet hrani.

- Kada smo otvarali prodavnicu nama je bio cilj da se spriječi svakodnevno bacanje hrane, jer ovo je prije svega ekološki projekat, kojim želimo i promijeniti svijest ljudi da nije dobro bacati hranu iz više razloga, a najvažniji je da se ne zagađuje životna sredina. Bitan je i socijalni aspekt, jer ljudi osim što čuvaju životnu sredinu štede i novac. Kupuju ispravne nomirnice kojima ne ističe recimo rok trajanja za dan-dva već za mjesec ili više. Nama je bilo najvažnije da ljudima objasnimo o kakvoj radnji je riječ. Bilo je potrebno mnogo vremena i truda, ali nakon dvije i po godine možemo reći da smo dobili povjerenje sugrađana - kazala je Stojić.

Prema njenim riječima, na samom početku imali su osam dobavljača, ali da je sada situacija mnogo bolja.

- Sada imamo od 50 do 60 dobavljača, a zbog toga smo nakon godinu i sedam mjeseci od otvaranja prve, otvorili i drugu radnju. Ovo nije radnja u kojoj kupuju ljudi u socijalnoj potrebi, kako se plasira u javnosti. U našoj radnji stalne su mušterije ministri, direktori, studenti i svi ostali građani, jer znaju da kupuju kvalitetnu robu. Zahvaljujući našim kupcima pokazala se potreba da otvorimo još jednu prodavnicu u Banjoj Luci. Ovih dana prodajemo i deterdžent u refuzi, i time doprinosimo smanjenju plastične ambalaže, a prodaje se po sniženim cijenama i uz to su domaći proizvodi – ističe Stojić.