- Nismo pronašli rješenje s Turskom i odlučili smo nastaviti razgovore - rekla je Ann Linde nakon sastanka sa turskim kolegom Mevlutom Cavusogluom na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Berlinu, gdje su razgovarali o očekivanoj prijavi Švedske za članstvo u NATO-u.

Napomenula je da se Švedska nije mogla složiti s turskom stranom "zbog formacije na sjeveru Sirije", naglašavajući: "Prihvatamo da je PKK-a teroristička organizacija."

- Mi ne mislimo isto o formaciji u sjevernoj Siriji, kao ni mnoge zemlje NATO-a. Kao i SAD i druge zemlje NATO-a, sastali smo se s kurdskim organizacijama u sjevernoj Siriji - istakla je ona.

Cavusoglu je dodao da Švedska i Finska "otvoreno podržavaju i sarađuju s terorističkom organizacijom PKK/YPG" koja, kako je rekao, "napada Tursku i ubija turske vojnike i građane".

- Zemlje koje podržavaju terorizam ne bi trebale biti saveznici u NATO-u - rekao je Cavusoglu nakon sastanka, dodajući da je informisao učesnike sastanka o podršci koju su dvije zemlje pružile terorističkoj grupi PKK-a, posebno o pomoći u oružju koju je pružila Švedska.

Finska i Švedska "moraju prestati podržavati terorističke grupe" i dati jasne sigurnosne garancije kako bi postale članice NATO-a, rekao je on i dodao da zemlje članice treba da pokažu solidarnost jedna s drugom.

Cavusoglu je prokomentarisao i izjave Ann Linde o odnosima s terorističkim grupama, navodeći da takve izjave nisu "produktivne", već "provokativne".

Tokom perioda dužeg od 35 godina PKK-a, koja je proglašena terorističkom organizacijom u Turskoj, Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji, odgovorna je za smrt oko 40.000 ljudi, među kojima su žene, djeca i stari. YPG je sirijski ogranak PKK-a.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da se nada da mogu brzo djelovati ako Finska i Švedska podnesu zahtjeve za članstvo u NATO-u.

Stoltenberg je danas govorio na zajedničkoj konferenciji za novinare sa njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock nakon neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Berlinu u Njemačkoj.

Dotakao se i mogućih zahtjeva za članstvo Finske i Švedske u NATO.

- Na njima je da odluče da li žele u NATO. Mi ćemo poštovati njihovu odluku jer sve suverene zemlje imaju pravo da biraju svoj put. Finska i Švedska su najbliži partneri NATO-a. Ako odluče da podnesu zahtjev za članstvo, to će biti historijski trenutak. Njihovo članstvo u NATO-u će poboljšati našu zajedničku sigurnost, pokazati da su vrata NATO-a otvorena i da je agresija beskorisna - kazao je Stoltenberg.

Komentarisao je i određene zabrinutosti Turske oko pitanja članstva Švedske i Finske u NATO.

- Turska je izrazila određene zabrinutosti i, kao što to uvijek radimo u NATO-u, mi sjednemo za stolom kada se pojave zabrinutosti. Siguran sam da možemo pronaći zajednički jezik i konsenzus o tome kako djelovati po pitanju članstva - rekao je Stoltenberg.

Istakao je da je u okviru sastanka u Berlinu razgovarao i sa ministrom vanjskih poslova Turske Mevlutom Cavusogluom.

- Nadam se da možemo brzo napredovati ako Finska i Švedska podnesu zahtjev za članstvo. Turkiye je jasno rekla da njena namjera nije da spriječi članstvo. Stoga sam uvjeren da možemo riješiti zabrinutosti koje je Turska izrazila, na način kojim neće biti odložen proces pristupanja - dodao je Stoltenberg.

Naglasio je da Švedska i Finska ispunjavaju uvjete za članstvo u NATO-u i da su dva najbliža saveznika saveza.

Napomenuo je također da se Rusija povukla iz okoline Harkova, da njen napad u Donbasu ne može napredovati i da ne može dostići svoje strateške ciljeve, te dodao da će Ukrajina dobiti rat.

Finska i Švedska namjeravaju postati članicama NATO-a koji trenutno ima 30 članica, od kojih dvije angloameričke te 28 evropskih.