Još nema zakona

Sudovi zatrpani: Parnica u prosjeku traje 844 dana, ima li presuda preko reda?

Objavljeno: 01.04.2019. u 08:08 Autor: M. Radević

Ustavni sud BiH iz godine u godinu zatrpan je zahtjevima građana za naknadu nematerijalne štete zbog neefikasnog rada sudova; od sudske odluke prvog stepena koju donosi općinski sud, pa do drugostepenog rješenja kantonalnog suda može proći i nekoliko godina

Depo Općinskog suda u Sarajevu u kojem se čuvaju sudski spisi FOTO: Općinski sud Sarajevo

Parnični postupci jedna su od najvećih "boljki" bh. pravosuđa. Na hiljade neriješenih predmeta svake godine čeka svoj red u depoima općinskih i kantonalnih sudova.

Samo u  Općinskom sudu Sarajevo tokom 2018. godine u radu je bilo ukupno 6.539 parničnih predmeta. Od toga je 3.409 preneseno iz prethodne godine, dok je priliv u 2018. godini bio 3.130 predmeta.

- U odjeljenju je riješeno 3.659 predmeta, a što ukazuje da je savladan kompletan priliv predmeta u 2018. godini i pored toga riješeno 529 predmeta. Na dan 31.12.2018. godine u radu je ostalo 2.880 predmeta – navodi se u izvještaju o radu Općinskog suda Sarajevo za 2018. godinu.

Koliko u prosjeku traju postupci 

Sudije Općinskog suda u Sarajevu rješavaju predmete po starosti inicijalnog akta. Svaki sudija pojedinačno pravi svoj plan po kojem prioritetno rješava najstarije predmete u zavisnosti od procesnih mogućnosti, kaže za Faktor Amra Hodžić, portparol Općinskog suda Sarajevo.

- Zakon o parničnom postupku FBiH jasno propisuje rokove za svaku procesnu radnju. Međutim, nije moguće unaprijed jasno odrediti vrijeme trajanja postupka jer sam proces rješavanja parničnih predmeta ne zavisi samo od postupajućeg sudije, nego i od stranaka koje predlažu dokaze koji će se izvoditi radi utvrđivanja pojedinih činjenica, svjedoke i slično, a od čega zavisi i trajanje glavne rasprave kao i dužina trajanja postupka – pojašnjava Hodžić.

S ciljem bržeg rješavanja predmeta, svaka stranka ili njen punomoćnik imaju pravo uložiti urgenciju, za koju će sudija potom procijeniti da li je opravdana. Tokom 2018. godine Parnično odjeljenje Općinskog suda u Sarajevu zaprimilo je oko 369 različitih urgencija, za što iz ovog suda kažu da je "neznatno" ukoliko se uzme u obzir ukupan broj neriješenih predmeta.

Građansko odjeljenje sarajevskog Kantonalnog suda također je zatrpano predmetima - na početku prošle godine, samo ovo odjeljenje imalo je neriješenih čak 21.016 predmeta, a tokom godine pristiglo im je novih 7.601 predmeta. Od toga je za godinu riješeno 6.320 predmeta.

- Na kraju godine ostalo je neriješenih 22.297 predmeta, tako da priliv nije savladan, a zaostaci su povećani za 1.281 predmet. U ovom odjeljenju je u odnosu na 2017. godinu riješeno manje 847 predmeta – podaci su Kantonalnog suda.

Prosječno trajanje postupka na svim referatima u Kantonalnom sudu u Sarajevu je različito, pa je tako za predmete izvršenja prosjek trajanja postupka za sve godine 735 dana. Za krivične postupke svih godina i faza prosjek trajanja postupka se kreće od dva do 370 dana.

Kako navode iz Kantonalnog suda, postupak u parničnim predmetima svih godina u prosjeku traje 844 dana, prekršajni postupak u prosjeku traje 72 dana, a predmeti privrednog referata u prosjeku se završe za 896 dana. Za upravne sporove prosjek trajanja postupka je 451 dan, u vanparničnim predmetima prosjek je 220 dana i u zemljišnoknjižnim stvarima postupci u prosjeku traju 684 dana.

Od sudske odluke prvog stepena koju donosi općinski sud, pa do drugostepenog rješenja kantonalnog suda može proći i nekoliko godina. Jedan od najboljih primjera "efikasnosti" rada sudova je apelacija koju je A. Ž. iz Doboja podnijela Ustavnom sudu BiH 2016. godine, smatrajući da joj je u parničnom postupku povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku.

U opisu činjeničnog stanja njenog predmeta navodi se sljedeće: "Općinski sud je 19. maja 2012. godine i 6. septembra 2012. godine održao pripremno ročište; Ročište za glavnu raspravu Općinski sud je održao 5. februara 2013. godine i 10. juna 2013. godine; Općinski sud je 29. augusta 2013. godine donio prvostepenu presudu; Nezadovoljna navedenom presudom, apelantica je 12. septembra 2013. godine izjavila žalbu, a predmet je 5. novembra 2013. godine dostavljen Kantonalnom sudu radi odlučivanja o žalbi; Apelantica je podnescima od 2. juna 2014. godine i 26. novembra 2014. godine urgirala postupanje Kantonalnog suda; Kantonalni sud je u odgovorima na urgencije navodio da ne postoje opravdani razlozi da se apelanticin predmet tretira kao hitan, te da će se u predmetu postupati prema hronološkom redu; Prema stanju u spisu, Kantonalni sud nije donio odluku o žalbi."

Dakle, od pokretanja parničnog postupka do apelacije koju je A. Ž. podnijela Ustavnom sudu proteklo je nešto više od četiri godine, a predmet još nije bio okončan.

U članu 10. Zakona o parničnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) stoji: "Stranka ima pravo da sud odluči o njezinim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku. Sud je dužan da provede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku." 

Isti zakon, član 217, predviđa: "Drugostepeni sud održat će sjednicu vijeća, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon što od prvostepenog suda primi spise po žalbi. Drugostepeni sud će donijeti odluku u roku od 30 dana od dana održavanja sjednice vijeća na kojoj je odlučeno o žalbi, odnosno, ako je održana rasprava, u roku od 30 dana od dana zaključenja rasprave."
Tu je i član 420. u kojem se navodi da će "u postupku u parnicama iz radnih odnosa, a naročito pri određivanju rokova i ročišta, sud uvijek obraćati naročitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova." 

Međutim, zbog činjenice da rok trajanja sudskih postupaka u Bosni i Hercegovini nije konkretno određen nijednim zakonom niti pravilnikom, pojedini sudski postupci "razvlače" se godinama, dok se drugi završavaju u ekspresnom roku od par mjeseci. Na tu praksu Faktoru su ukazali i brojni poznavaoci stanja u pravosuđu, pa i pojedini advokati koji nisu željeli da ih imenujemo. Prema njhovim saznanjima postoje indicije da se pojedini slučajevi favoriziraju i brže rješavaju pred sudovima, dok drugi godinama ostaju u ladicama. Također, dešava se da iste parnične stranke u postupku, kada se međusobno tuže, što je također praksa, nemaju isti tretman pri donošenju konačne presude. Dok se jednoj strani urgentno izriče presuda, u obrnutom slučaju, odnosno kada se tužena strana javlja kao neko ko tuži, taj predmet ostane neriješen.

O efikasnosti sudova govore i brojni predmeti koji su još neriješeni. Suđenje bivšem predsjedniku Federacije BiH Živku Budimiru, koji je optužen za zloupotrebu položaja i ovlaštenja, počelo je u septembru 2015. godine pred Općinskim sudom u Sarajevu. Do danas nije donesena prvostepena presuda u ovom predmetu.

U Kantonalnom sudu u Sarajevu nedavno je, deseti put zaredom, odgođen početak suđenja u predmetu "Pravda" u kojem je optužen Alija Delimustafić, bivši ministar unutrašnjih poslova BiH. Optužnica protiv Delimustafića i ostalih potvrđena je još u oktobru 2017, ali i dalje se čeka na početak glavnog pretresa, a prvooptuženi se nalazi u pritvoru duže od dvije godine.

Predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić, koji je svojevremeno pred Sudom BiH bio optužen za ometanje rada pravosuđa, često je isticao neopravdano dugo trajanje sudskog postupka protiv njega. Suđenje Radončiću i ostalima trajalo je duže od dvije godine.

Kada je riječ o političarima i drugim funkcionerima koji se nađu na optuženičkoj klupi, stav optuženika i njihovih pravnih zastupnika najčešće je da se suđenja namjerno odugovlače iz političkih razloga. Međutim, sa istim problemom suočavaju se brojni drugi bh. građani, posebno u parničnim postupcima, pa je Ustavni sud BiH iz godine u godinu zatrpan zahtjevima za naknadu nematerijalne štete upravo zbog neefikasnog rada sudova.

Prema riječima sudije i člana Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Gorana Nezirovića, građanima koji su se Ustavnom sudu BiH žalili na povredu prava na suđenje u razumnom roku, zaključno sa septembrom 2018. godine, iz entitetskih i kantonalnih budžeta treba biti isplaćena naknada štete od oko 2.949.000 KM.

- Faktori koji utječu na odugovlačenje sudskih postupaka su mnogobrojni, a neki od značajnih su loše regulisanje teritorijalne nadležnosti sudova, nedovoljan broj sudija, veliki zaostaci u predmetima iz prethodnih godina, loša rješenja u procesnim zakonima koja generišu odugovlačenje postupka, te loši ili nejasni materijalni zakoni koji ne samo da odugovlače postupak već nepotrebno generišu nove sudske postupke - izjavio je ranije Nezirović za Oslobođenje.

U izvještaju za 2018. godinu, Ombudsmani BiH navode da su zaprimili ukupno 3.266 žalbi građana, od kojih se najveći broj (1.819) odnosio na povrede građanskih i političkih prava. Kako navode ombudsmani, pored neprimjerene dužine trajanja sudskih postupaka, građani se žale i zbog nemogućnosti izvršenja pravomoćnih i izvršnih odluka sudova i tijela uprave, te neprofesionalnosti i pristrasnosti sudija.

Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava predviđa da svaka osoba "ima pravo na raspravu u razumnom roku" pred sudom. VSTVBiH je 2013. godine usvojio Pravilnik o vremenskim okvirima za postupanje po predmetima u sudovima i tužilaštvima u BiH, gdje u članu 4. stoji: "Predsjednici sudova i glavni tužioci dužni su organizovati rad na način koji će osigurati postupanje u predmetima u utvrđenim optimalnim i predvidivim rokovima i vršiti kontinuirano praćenje i analizu poštivanja utvrđenih rokova."

- Ukoliko je broj neriješenih predmeta određene vrste u sudu ili tužilaštvu na dan 31.12. prethodne godine jednak ili manji od potrebnog broja predmeta za ostvarenje jedne sudijske/tužilačke mjesečne norme, predvidivi rok za odnosnu vrstu predmeta će biti utvrđen tako što će se na optimalni rok za tu vrstu predmeta dodati 30 dana - navodi se u Pravilniku.

Najveći broj predmeta pokrenutih zbog kršenja vremenskog roka procesuiranja okončava se uz pismenu ili javnu opomenu, a rjeđe izricanjem mjere smanjenja plaće u određenom procentu.

RS uskoro donosi zakon o "razumnom roku", u FBiH još nema pomaka

S ciljem unapređenja rada efikasnosti sudova, u decembru 2017. Vlada Federacije BiH je po nalogu Ustavnog suda BiH zadužila Federalno ministarstvo pravde da "hitno poduzme aktivnosti na pripremi i predlaganju izmjena zakona, u skladu s nalozima i stavovima iz odluka Ustavnog suda BiH". U Federaciji, međutim, još nije donesen zakon o rješavanju sudskih postupaka u razumnom roku.

Ovakav zakon uskoro bi trebala dobiti Republika Srpska, najavio je prije nekoliko dana ministar pravde tog entiteta Anton Kasipović.

- Mislim da to može značajno unaprijediti pravosuđe u RS-u - kaže Kasipović.

On je dodao kako će u naredni mjesec biti objavljen izvještaj o svim riješenim i neriješenim predmetima u svim sudovima u RS-u, jer "želimo da ljudi vide kako rade sudovi".

Odgoda jednog sudskog ročišta državu košta od nekoliko stotina, pa do više hiljada maraka.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije