open-navfaktor-logo
search
Naučni skup u Sarajevu
Suočavanje sa istinom ne smije biti nešto što izaziva konflikte
Suočavanje sa istinom ne smije biti nešto što izaziva konflikte. Naprotiv, ono treba biti u funkciji smirivanja konflikata i jednog konstruktivnog društvenog djelovanja, poručeno je sa naučnog skupa "Genocid nad Bošnjacima i demografske promjene u bosanskohercegovačkom entitetu RS od 1992. do 2022. godine".
12.01.2022. u 11:46
get url
text

Institut za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture "Preporod", u saradnji s Institutom za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu te Bosanskim kulturnim centrom Kantona Sarajevo organizovao je naučni skup koji je okupio izlagače iz različitih disciplina humanističkih i društvenih nauka.

Ramiz Salkić, potpredsjednik bosanskohercegovačkog entiteta RS, istakao je da ovim skupom žele upozoriti i upoznati javnost sa relevantnim činjenicama.

- I da ne dozvolimo relativizaciju i reviziju historije. Vrlo je važno da se zna da je na prostoru koji se danas administrativno obilježava kao entitet RS u Bosni i Hercegovini, živjelo oko 440.000 Bošnjaka, po popisu iz 1991. godine. Prema popisu iz 2013. godine popisano je oko 170.000 Bošnjaka. Dakle, 270.000 ljudi je ubijeno, protjerano na različite načine tokom agresije - istakao je Salkić.

Prema njegovim riječima, od ovih 170.000 koji su popisani 2013. godine, danas ne živi tamo ni 100.000.

- Dakle, 70.000-80.000 ljudi je ponovo protjerano sistemskom diskriminacijom i stvaranjem nemogućih uvjeta za život Bošnjaka koji su se vratili na prostor entiteta Republika Srpska. Ovo su činjenice koje niko ne može pobiti. I ono što danas imamo je trend koji se nastavlja, a to je onemogućavanje ljudi da žive i ostanu na svojim ognjištima. To su posljedice genocida, agresije, zločina i današnje sistemske diskriminacije - poručio je Salkić.

Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" u Bosni i Hercegovini, rekao je da je cilj današnjeg skupa poslati poruku i držati u javnosti živom temu i potrebu sjećanja na period od 1992. godine pa nadalje.

- Jasno je da postojanje genocidne namjere i izvršenje genocida jeste u cjelosti promijenilo etničku sliku toga dijela Bosne i Hercegovine. To je danas nažalost i činjenično evidentno. Ono što zabrinjava jeste zapravo podrška daljnjem etničkom čišćenju tog prostora mirnodopskim sredstvima. Nesrbi u bh. entitetu RS jesu građani drugog reda, njima su uskraćena elementarna, građanska, individualna i kolektivna prava - izjavio je Kodrić.

Prema njegovim riječima, simbolika samog entiteta Republike Srpske je diskriminirajuća.

- Suočavanje sa istinom ne smije biti nešto što izaziva konflikte. Naprotiv, ono treba biti u funkciji smirivanja konflikata i jednog konstruktivnog društvenog djelovanja - dodao je Kodrić.

Jasmin Medić iz Instituta za historiju rekao je da danas govore o demografskim promjenama u Republici Srpskoj.

- Kada govorimo o Bosanskoj krajini, tamo su zabilježene drastične demografske promjene. Naš cilj je i ukazati na činjenicu da su 1991. godine, prema popisu stanovništva, u deset općina koje su danas u sastavu Republike Srpske, Bošnjaci bili u relativnoj ili apsolutnoj većini. Međutim, 1992. godine, prvenstveno ratnim zločinima je ta demografska struktura promijenjena i entitet Republika Srpska je danas de facto jednonacionalni entitet - pojasnio je Medić.

Smatra da je jako teško poboljašti tu demografsku sliku.

Muamer Džananović, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu, istakao je da "velikosrpska odnosno velikosrbijanska ideologija koja je definisana u strateškim ciljevima srpskog naroda u Bosni i Hercegovini podrazumijevala je, prvim ciljem, eliminaciju drugih naroda, prije svih Bošnjaka, sa prostora koji su smatrani da pripadaju njima".

- Ta genocidna namjera, odnosno politika sprovođena je u narednom periodu, od 1992. do 1995. godine, genocidnim aktima nad Bošnjacima. Hiljade Bošnjaka, konkretno u Podrinju, je ubijeno i protjerano već 1992., a nakon agresije nije se odustalo od te zločinačke ideologije. Bošnjaci danas u podrinjskim gradovima, od Višegrada, Foče do Zvornika, preko Vlasenice i Bratunca, apsolutna manjina i na razne načine im se poručuje da tamo nema mjesta za njih - poručio je Džananović.

Tokom 2022. godine planirano je i objavljivanje izlaganja koja će biti predstavljena na skupu u tematskom broju radova Instituta za bošnjačke studije Bošnjačke zajednice kulture "Preporod".

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.