Životna borba

Sve više migranata na južnoj granici BiH: Nastoje proći i izbjeći deportaciju u Crnu Goru

Objavljeno: 01.11.2019. u 09:26

Migranti kao orijentir na ruti kretanja koriste i dalekovode koji ih vode ka gradovima, odnosno dubini teritorije BiH, a lokacije ispod njih su relativno i čistije i lakše za kretanje

FOTO: AA

Područja sela Petrovići i Koravlica u Crnoj Gori migranti koriste kao početnu "bazu" svog puta u pokušaju ulaska u Bosnu i Hercegovinu. Svjedoče to i ostaci odjeće, ali i ambalaže, u što se uvjerila i ekipa Anadolu Agency (AA), koja je na terenu boravila sa pripadnicima Granične policije BiH - Jedinice Trebinje. Ostaci predmeta koje su koristili njihovi prethodnici, narednim grupama migranata predstavljaju jedan od orjentira kuda se kretati. 

A, glavni cilj migranata koji iz Crne Gore pređu u Bosnu i Hercegovinu i neprimjetno nastoje proći granični pojas od deset kilometara jeste sigurno stići u dubinu BiH kako bi izbjegli deporatciju u Crnu Goru. 

Migranata u vrijeme naše posjete selu Miruše, sa bosanskohercegovačke strane, istočno od Bilećkog jezera gdje se nalazi i istoimena stara željeznička stanica, nije bilo, ali ih u većem broju očekuju uskoro, s obzirom na to da dolazi hladnije vrijeme i da će se lagano sa sjevernog dijela, iz područja Zvornika (državna granica BiH sa Srbijom), sve više spuštati ka jugu, ka zoni odgovornosti Jedinice Granične policije BiH Trebinje.  

Dobro su opremljeni i svaki od njih u mobilnim telefonima imaju tačno označenu rutu kojom se trebaju kretati prema dubini teritorije Bosne i Hercegovine, o čemu svjedoče snimljene fotografije u njihovim telefonskim aparatima koje su pronašli pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine. 

Također, zanimljivo je da migranti kao orjentir na ruti kretanja koriste i dalekovode koji ih vode ka gradovima, odnosno dubini teritorije BiH, a lokacije ispod njih su relativno i čistije i lakše za kretanje. Šiblje i šikara kojom se kreću migranti iz Crne Gore ka Bosni i Hercegovini često na njihovom tijelu ostavljaju posljedice u vidu ozljeda. Zaticali su, kažu pripadnici Granične policije BiH, migrante koji su im izgledali kao da su bili u borbi sa lavovima, a ne kao neko ko se kretao kroz šumska područja, s obzirom na stepen poderane odjeće i ozljeda na tijelu.  

Google maps kao pomoć pri pronalaženju rute

-Prije svega, istakao bih ovu rutu na području opštine Bileća. To je lokalitet sela Miruše koje je na putnom pravcu prema Bileći. Najčešća ruta migrantska od azilantskog centra u Podgorici i Nikšiću u Crnoj Gori ka našoj, bosanskohercegovačkoj teritoriji, jeste selo Petrovići u Crnoj Gori, odakle oni silaze ka Bilećkom jezeru, odnosno štreki, tačnije putnoj komunikaciji ka Bileći - kaže Novica Ružić, inspektor za graničnu kontrolu jedinice Trebinje Granične policije BiH u razgovoru sa ekipom Anadolu Agency. 

Ružić na lokalitetima koje smo obišli detaljno pojašnjava koje su to rute najinteresantnije migrantima, te čime se sve koriste da bi ušli i prošli područje graničnog pojasa nakon ulaska u Bosnu i Hercegovinu.

-Može se desiti i da oni odu iz tog pravca Petrovića, iznad Graničnog prelaza Deleuša, kod sela Koravlica i nastavljaju ka sjeveru, odnosno ka Berkovićima, Stocu i dalje ka Mostaru i Sarajevu. Jedan dio ostaje u Bileći. Zatičemo ih na teritoriji Bileće. Migranti se najčešće otkrivaju na samoj putnoj komunikaciji, skriveni u nekim lokalitetima, prvenstveno napuštenim objektima ili dijelu nekih privatnih posjeda, gdje ih ljudi zatiču, gdje je naseljeno. Desilo se i nekoliko slučajeva da su oni pronađeni na samim graničnim prelazima, skriveni u motornim vozilima. I toga je bilo - ističe Ružić. 

Navodi kako u proteklom periodu od građana, stanovnika koji žive na području kojim prolaze migranti nije ništa prijavljeno kao ozbiljno narušavanje sigurnosti. 

-Indikatora kako i kuda se kretati ima. Oni su domišljati i rade na principu Google mapsa, rade na principu nekih obilježja, samom snalaženju. Tu se i mi dovijavamo na način da primjećujemo boce, otpad koji ostavljaju za sobom. To nam ukazuje na njihovo prisustvo. Samim tim, pojačavamo kontrolu i procjenjujemo da bi to moglo biti jedan od indikatora gdje ćemo ih moći pronaći - navodi Ružić.  

Foto: AA

U ophodnji ovog dijela graničnog pojasa Bosne i Hercegovine vidljivo je prisustvo mobilnih ekipa Jedinice Trebinje Granične policije BiH pojačane službenicima MUP-a RS-a.  

Brojke na razini prošlogodišnjih 

Iako migranata u pokušajima ulaska u Bosnu i Hercegovinu ima, pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine tvrde da za sada nema dramatičnog povećanja njihovog broja kako se stiče slika o načinu izvještavanja u javnosti. To potvrđuje u razgovoru za Anadolu Agency i Adis Hasić, pomoćnik komandira za operacije i organizaciju Jedinice Granične policije BiH Trebinje.

-Statistički podaci govore da stanje trenutno nije nimalo gore u odnosu na isti periodi ili tok 2018. godine. U oktobru ove godine Jedinica Granične policije BiH Trebinje je u ilegalnom prelasku granice spriječila i odvratila ukupno 247 migranata. Ta brojka u mjesecu septembru je bila 217, a ukupno u toku 2019. godine imamo broj od 2.064 migranta koji su soriječeni u ilegalnom prelasku državne granice i vraćeni na teritoriju Crne Gore. Poređenja radi, ta brojka u 2018. godini bila je 2.245. Znači, taj trend je otprilike isti kao i prošle godine - naglašava Hasić.

Tokom ove godine u pokušajima ulaska u BiH najviše je otkriveno državljana Sirije 495, Maroka 442, Iraka 284, Alžira 269, Pakistana 102, a ima i drugih.

-Naravno da se u praksi desi da određen broj migranata u više navrata pokuša ilegalno preći državnu granicu Bosne i Hercegovine. U ovoj brojci od 2.064 evidentiranih ove godine jesu oni koji su dva i više puta pokuašli preći granicu - kaže Hasić.

Priznaje da je, za razliku od prošle godine, kada je bilo kritično područje opštine Gacko, ove godine je to područje opštine Bileća.

-Trendovi se mijenjaju. Trenutno je, analizom rizika, najugroženije područje opštine Bileća. U prošloj godini imali smo najizraženiji problem na području opštine Gacko, te na području Trebinja. Međutim, trenutno je Bileća žarište.Tako da je najviše naših snaga koncentrisano na tom dijelu graničnog pojasa. To je otprilike područje oko Bilećkog jezera u pravcu grada i ta ruta poslije seže i vodi u pravcu Ljubinja i dalje prema Stocu, Mostaru i Sarajevu. To je, recimo, bilo neuobičajno u 2018. godini. Poslije samog čina ilegalnog prelaska granice, ruta je išla tada sjeverno, i to pravcem Foča - Višegrad - Sarajevo - naglašava Hasić.

Vjeruje da će kiše i hladniji dani donijeti više posla za pripadnike Jedinice Granične policije BiH Trebinje.

-Po iskustvima iz prošle godine, kada govorimo o istočnoj granici Bosne i Hercegovine, trenutno je najugroženije područje Zvornika. Razlog je nizak vodostaj rijeke Drine. Dolaskom hladnijih dana i zime sigurno će brojke na sjeveru biti manje, a kod nas će biti u povećanju. Mi dajemo sve od sebe. Imamo punu podršku i saradnju Regionalnog centra - Terenskog ureda Jug u Čapljini, kao i podršku Glavnog ureda. Daćemo i ubuduće sve od sebe i nadam se da će to ići u nekom pozitivnom planu - poručjue Hasić. 

Nedostaje čitava smjena policijskih službenika

Jedinica Granične policije BiH Trebinje nadzire 210 kilometara državne granice, od čega se 130 kilometara odnosi na granicu prema teritoriji Crne Gore i 80 kilometara prema Republici Hrvatskoj.

-Na području graničnog pojasa Crne Gore, granica se prostire na području opštine Gacko, Bileća i na jugu na području Trebinja. Trenutno imamo 154 policijska službenika u jedinici. Na ispomoći su nam i 22 policijska službenika MUP-a Republike Srpske, koji rade isključivo na poslovima nadzora državne granice. Oni su nam od velike koristi. Po nekoj sistematizaciji koja je ranije rađena, kada nije bilo govora o ilegalnim migracijama, jedinica je trebala imati 189 policijskih službenika. To znači da nama u praksi nedostaje jedna kompletna smjena. Bitno je naglasiti da mi u svojoj zoni imamo i osam graničnih prelaza, od čega pet međunarodnih i tri granična prelaza za pogranični saobraćaj - ističe Hasić.

Ono što je olakšavajuća okolnost u kompletnoj priči kada se govori o problemu ilegalnih migracija jeste da imaju jako dobru saradnju sa policijom Crne Gore, napominje sagovornik Anadolu Agency.

-Oni su jako zainteresovana strana u svakodnevnim problemima sa kojim se susrećemo. Kada radimo radnju odvraćanja u skladu sa Zakonom o graničnoj kontroli BiH, mi to radimo u saradnji i kontroli sa kolegama sa druge strane granice, u konkretnom slučaju, sa kolegama iz Crne Gore. Takva radnja, da je radimo samostalno, da odvratimo određenu grupu na teritoriji Crne Gore, ne bi bila svrsishodna. Međutim, mi kolege obavještavamo o broju, o grupi i poziciji gdje odvraćamo, oni ih preuzimaju i vraćaju ih nazad u dubinu, odnosno unutrašnjost Crne Gore. Tako da imamo efekat timskog rada - navodi Hasić.

Da pripadnici Jedinice Granične policije BiH Trebinje pokušavaju iskazati što humaniji tretman prema migrantima koje zateknu u ilegalnom prelasku granice, svjedoči i podatak da su u prošloj godini posredstvom Crvenog krsta osigurali 300 obroka za migrante, te uz pomoć IOM-a tokom cijele godine jednog ljekara iz trebinjske Hitne pomoći, koji je pružao zdravstvene usluge migrantima, kako na području Trebinja tako i Bileće i Gacka. 

Izvor:   Anadolija

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije