Predsjednik Upravnog odbora Fehim Škaljić podsjetio je da Bošnjački institut nastaje 1988. godine u Cirih kada Adil-beg formira fondaciju za stvari koje su precizno određene u njegovom osnivačkom dokumentu. Početkom 2001. godine institut je preselio u glavni grad Bosne i Hercegovine.

- A, to je da se omogući podrška u istraživanju prethodnih znanja, da se radi na skupljanju novih znanja, da se obrazuje i to sa ciljem da se Bošnjacima kao evropskim muslimanima da podrška, da se da podrška Bosni i Hercegovini i drugim narodima i građanima koji žive u njoj kroz institut kao obrazovnu i naučnu instituciju za koju je obezbijedio sredstva i svu svoju imovinu, on i njegova supruga Tatjana, dali institutu - pojasnio je Škaljić.

Kako je kazao, skupljena je brojna naučna i historijska građa, mnoge umjetničke kolekcije koje predstavljaju bogatstvo.

- Danas je institut ona naučno-istraživačka ustanova koja je u ovoj godini izdala pet knjiga, koja okuplja ljude i pored koronavirusa - rekao je Škaljić.

Stoti rođendan Adila Zulfikarpašić je 23. decembra.

- Želimo da se kroz jedan ekspoze sjetimo tog životnog puta koji je bio vrlo turbulentan. Bilo je tu i uspjeha i padova, ali uvijek određen jednim ciljem, a to je podrška svom narodu Bošnjacima, podrška Bosni i Hercegovini i drugima koji žive ovdje - dodao je Škaljić.

O značaju obilježava ovih bitnih godišnjica govorio je i direktor Bošnjačkog instituta Faris Gavrankapetanović.

Kako je kazao, svečana sjednica Upravnog odbora ima za cilj obilježavanje bitnih godišnjica među kojima je 20 godina od rada Bošnjačkog instituta u Sarajevu i 100 godina od rođenja Adil-bega Zulfikarpašića.

- Ove godine ćemo i ovu sjednicu posvetiti medalji Bošnjačkog instituta. Osnovni cilj je naša poruka mladim. Ove godine dodjeljujemo tri stipendije. Naša želja je da opredjeljenje bude investicija u mlade ljude. Snažno ćemo insitirati na edukaciji, pogotovo omladine jer je ona garant našeg opstanka na ovim prostorima - naglasio je Gavrankapetanović.

Danas je promovisana i medalja Bošnjačkog instituta. Vrijedan dokument koji ima svoj statut da bi trajao kroz desetljeća u narednom periodu. Medalja je dodijeljena prof. dr. Ibrahimu Krzoviću, historičaru umjetnosti.

- Ovo priznanje je u toliko draže jer se radi o priznanju ovakve djelatnosti kojoj ja pripadam, ovom području, oblasti likovne umjetnosti s jedne strane, a s druge strane jer se radi o instituciji od izuzetnog značaja za kulturu i duhovnost ovog prostora - rekao je Krzović.

Danas su uručene i tri stipendije "Adil Zulfikarpašić" studentima Univerziteta u Bihaću i Univerziteta u Sarajevu.

Amar Kurić, student Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, jedan je od dobitnika stipendija.

- Ova stipendija je jako vrijedna i definitivno će mi pomoći u daljnjem obrazovanju. Rekao bih da je puno vrednija simbolički - dodao je Kurić.

Bošnjački institut – Fondacija "Adila Zulfikarpašića" moderna je institucija sa statusom vakufa. Ona doprinosi razvoju i promociji bošnjačke i bosanskohercegovačke nauke i kulture kako u Bosni i Hercegovini tako i svijetu. Institut svojim korisnicima i posjetiocima nudi jedinstvenu "šetnju" kroz kulturnu historiju BiH, bogat i raritetan bibliotečki, arhivski i umjetnički fond, raznovrsne kulturne događaje, te pruža mogućnosti naučnoistraživačkog rada.

Temeljni ciljevi Bošnjačkog instituta su promovisanje kulturne baštine, historijske istine i kulture Bošnjaka, kao i drugih naroda sa kojima Bošnjaci stoljećima žive.

Među najvažnijim aktivnostima instituta su vršenje naučnih istraživanja u saradnji sa srodnim ustanovama u BiH i inostranstvu, održavanje i razvijanje stručno vođene biblioteke i arhiva, organizovanje kulturnih manifestacija, naučnih seminara, susreta, izložbi, promocija i sličnih priredbi, kao i izdavačka djelatnost – objavljivanje knjiga, brošura i periodike.

Bošnjački institut zapravo predstavlja spoj dva vakufa: Gazi Husrev-begovog iz XVI i Adila Zulfikarpašića iz XXI stoljeća. Kroz zdanje hamama, koji je izgrađen 1535. godine, ostvarena je jedinstvena simbioza ove dvije zadužbine. Jedna, Gazi Husrev-begova, nastala je u vrijeme kada su islamska kultura, obrazovanje i učenost doživljavali svoj osvit u Bosni i Hercegovini. Drugi vakuf, Bošnjački institut, moderna je institucija koja nastoji biti centar razvoja građanske kulture i vrijednosti Bošnjaka.

Najveće blago Bošnjačkog instituta predstavlja biblioteka, koja posjeduje više od 250.000 bibliotečkih jedinica, i čije bogatstvo izvora pruža jedinstvenu mogućnost za daljnja istraživanja o Bosni i Hercegovini i njenoj prošlosti. Bibliotečka građa i informacijski izvori organizirani su u više odjela: Bosnika, Serbika, Kroatika, Jugoslavika, Balkanika, Islamika, Turkika, Arhivska građa i Odjel enciklopedija, leksikona i rječnika.

Institut posjeduje bogatu zbirku orijentalnih rukopisa, koja sadrži 1.086 kodeksa sa 1.662 djela, među kojima je i svjetski unikat, rukopis An-Nasabu S-Šarif, koji spada u najljepše arapske rukopise napisane u Bosni i Hercegovini.

Tu je i bogata zbirka faksimila rukopisa unikata i rariteta klasičnih orijentalnih djela, u izdanju Goethe instituta iz Frankfurta.

Također, Bošnjački institut posjeduje veliku zbirku umjetničkih djela, u kojoj se nalazi i zbirka likovnih djela Bošnjaka, gdje su zastupljena 132 autora sa više od 650 djela. U toj zbirci posebno mjesto zauzima stalna izložbena postavka Mersada Berbera sa više od 70 umjetničkih djela.

Početkom 2001. godine, glavni fondovi Bošnjačkog instituta iz Ciriha preneseni su u novoizgrađenu savremeno opremljenu zgradu u Sarajevu, čime se realizirala dugogodišnja želja njegovog utemeljitelja Zulfikarpašića da institut preseli u Bosnu i Hercegovinu.