Potom su vojnim avionima došli Rusi, s manje presudnim, ali svejedno potrebnim resursima i uz mnogo medijske buke.

Napokon su došli Evropljani, ističući da su tamo bili cijelo vrijeme i finansirali znatno više nego Rusija i Kina zajedno. U Srbiji, zemlji koja teži ulasku u EU, posljednjih godina „stanovali“ su i Moskva i Peking.

Kako se pandemija koronavirusa širi, glavni igrači žele koristiti snagu i pomoći Srbiji u ispunjavanju vanjskopolitičkih ciljeva. Evropska unija pokušava dokazati da razgovor o evropskim vrijednostima i solidarnosti nisu samo prazne riječi, piše The Guardian.

Kina mijenja narativ da bi se predstavila kao rješenje u borbi protiv koronavirusa, a ne njen uzrok. Rusija koristi skromnija sredstva za maksimalan učinak, a ruska vozila dopremaju pomoć i Italiji i Americi. Amerikanci fokusirani na unutrašnje probleme Trumpove administracije u velikoj su mjeri odsutni iz ove „koronavirus diplomatije“.

Nezadovoljstvo Vučića

U Srbiji je sve počelo 15. marta, kada je predsjednik Aleksandar Vučić proglasio vanredno stanje. Istog dana pojavila se izjava predsjednika Evropske komisije Ursule von der Leyen koja sugerira zabranu izvoza medicinskog materijala iz evropskog bloka. To je razljutilo Vučića i dovelo do velikih napada.

-Evropska solidarnost ne postoji. Bila je to bajka. Poslao sam pismo jedinoj zemlji koja nam može pomoći. To je Kina - rekao je Vučić.

Od Kine je tražio medicinske zalihe, opremu i savjete za borbu protiv pandemije, a ubrzo nakon toga avion je sletio u Beograd.

-Nije to ono što smo željeli čuti od vlade koja tvrdi kako daje sve od sebe za ulazak u EU - rekao je jedan evropski diplomata u Beogradu.

Čak se i u Španiji i Italiji pojavio bijes zbog nedostatka koordiniranog evropskog odgovora na koronavirus, a u zemljama van EU, poput Srbije, reakcije su bile još snažnije.

-EU je u početku bila malo spora i nespretna. To se često događa s EU, naravno da ne može biti tako brza i interventna na način na koji mogu biti Kina ili Rusija - rekla je Milena Lazarević iz Centra za evropsku politiku u Beogradu.

Kina je vrlo rado uskočila u ove nesuglasice. Srbijanski dužnosnici kažu kako kineski stručnjaci, koji su ostali u zemlji, sada vode vladinu politiku borbe protiv koronavirusa. Za razliku od većine Evrope, Srbija slijedi kineski model izoliranja, čak i blagih slučajeva, umjesto da vjeruje ljudima koji se samoizoliraju.

Kinezi su preporučili apsolutne zabrane poput onih koje su provedene u Wuhanu, rekao je jedan srbijanski dužnosnik. To je ipak odbijeno jer javnost u Srbiji ih ne bi prihvatila, ali je uveden strogi policijski sat, a osobe starije od 70 godina potpuno su zatvorene u svojim domovima.

Obećano masovno testiranje još nije provedeno, a izvještaji govore da je postupak testiranja haotičan. No, srbijanski dužnosnici nadaju se da će rana primjena strogih kineskih mjera značiti da će zemlja izbjeći veliku epidemiju kakva se događa u zapadnoevropskim zemljama.

Rusija je također poslala pomoć, uglavnom za dezinfekciju bolnica i ulaza u stambene zgrade. U Moskvi je opozicija skrenula pažnju da Kremlj šalje opremu u inostranstvo radi propagande, dok ljekarima uRusiji nedostaju osnovne zalihe.

EU ipak najveći donator

U Srbiju je pomoć dobrodošla, mada je postojao osjećaj da je medijska buka nadjačala njihovu stvarnu upotrebu.

Nakon Vučićevog ispada, EU se također jako trudila dokazati da pomaže Srbiji. Delegacija EU u toj zemlji primijetila je da je u protekla dva desetljeća osigurano više od 200 miliona eura zajmova i 250 miliona eura pomoći za izgradnju i opremanje medicinskih ustanova.

Laboratorija koju finansira EU, prvobitno dizajnirana za kontrolu kvalitete mlijeka i ostalih prehrambenih proizvoda, zamišljena je kao laboratorij za testiranje na koronavirus. Kratkoročno i srednjoročno, EU je obećala još 93 miliona eura za borbu protiv koronavirusa.

Pandemija je samo nastavak prethodne borbe za naklonost Srbije. Istraživanje provedeno u decembru prošle godine pokazalo je da mnogi Srbi vjeruju da su Rusija ili Kina najveći donator u posljednja dva desetljeća, a EU je ustvari dala gotovo 100 puta više od bilo koje druge države.

-U vrijeme krize avion s hitnom medicinskom opremom može imati veliki odjek u javnosti, a dugogodišnji strukturni rad u zdravstvu lako se zaboravlja - rekao je evropski diplomat.

Vučić se hvali evropskom pomoći, no ono što su Kinzi uradili vjerovatno će dugo ostati u sjećanju javnosti.

Premijerka Ana Brnabić rekla je kako želi izgraditi spomenik srpsko-kineskom prijateljstvu kada se završi pandemija, a bilbord u Beogradu, koji plaća provladin tabloid, ima jasnu poruku: "Hvala, brate Xi“.