Godinama već ona u Briselu nastoji prikazati da su Hrvati u BiH ugroženi, da su majorizirani, da nemaju svog člana Predsjedništva BiH...., i gura svim silama priču o stvaranju etno-nacionalnih torova i teritorija, što podrazumijeva Bosnu i Hercegovinu cijelu iz tri dijela – bošnjački, srpski, hrvatski.

VEZANI TEKST - Evropski parlament izglasao Rezoluciju o Bosni i Hercegovini, odbijeni amandmani Hrvatske

Koliko god Čović preko Zovko, ali i službenog Zagreba, lobirao u Briselu da je prijetnja po opstanak države Bosne i Hercegovine građanski koncept i "unitaristička država", ipak je usvajanjem Rezolucije prije nekoliko dana dokazano da ni silni novac niti silna lobiranja ne pomažu onima koji bi da dokrajče ovu zemlju.

Probosanski orijentirane stranke uspjele su tihom diplomatijom uz pomoć prijatelja Bosne i Hercegovine dokazati da su one te koje su "nositelji europskih vrijednosti", a ne Čović sa svojom rasističkom politikom brojanja krvnih zrnaca. Iako se golim okom baš i ne vidi diplomatija i lobiranje onih koji se grčevito bore za BiH, njeni učinci itekako su snažni, a posljednji primjer je svakako Rezolucija EP-a.

Ni Miloradu Dodiku, baš kao ni Čoviću, iako je skršio desetke miliona maraka iz džepova poreznih obveznika, nije pomoglo da pozicionira bh. entitet Republika Srpska kao "državu" i da negira genocid.  

Naprotiv, uloženi silni novac ga je doveo do američke "crne liste", kao i njegovog stranačkog čovjeka Nikolu Špirića.

VEZANI TEKST - Alkalaj u UN-u: Srbija štiti zločinca Đukića, govorio i o Mladiću, Vučić negodovao

Činjenica da je ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama Sven Alkalaj, zbog iznošenja činjenica o političkoj situaciji u BiH, te kritika upućenih Srbiji koja štiti ratnog zločinca Novaka Đukića, te zbog stalnog negiranja genocida koje stiže kako od strane istočnih susjeda tako i iz bh. entiteta Republika Srpska, dobrano razljutilo Dodika, govori u prilog tome da ipak bh. diplomatija i probosanski orijentirani političari, polako, tiho i bez pompe rade svoj posao.

Dodiku je naravno zasmetala po ko zna koji put i ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, koja trenutno u Sjedinjenim Američkim Državama lobira za državu Bosnu i Hercegovinu, kod utjecajnih kongresmena, bivši i aktuelnih američkih zvaničnika, a govorila je i na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.

Upravo tom istom Vijeću sigurnosti Dodik, što on smatra normalnim, godinama šalje svoje verzije izvještaja o političkoj situaciji u državi Bosni i Hercegovini, iako je RS tek jedan od dva entiteta i nema prerogative države.

Turković se sastala i sa generalnim sekretarom UN-a Antoniom Gutteresom, kojem je tokom razgovora naglasila da su česte blokade i opstrukcije donošenja odluka zloupotrebom zaštitnih mehanizama, koji su ostavljeni u Dejtonskom sporazumu, glavna prepreka napretka.

Naravno da lobiranje za interese države Bosne i Hercegovine smetaju i Dodiku i Čoviću. Prvi je kao i obično glasan, izaziva diplomatske skandale šaljući svoje verzije pisama u SAD i Evropsku uniju, dok je drugi politička lisac, mudro šuti, ali ispotiha rovi protiv države, predstavljajući se lažno jedinim i istinskim "nositeljem europskih vrijednosti".

Iako se to na prvi pogled čini da se radi o još jednom "običnom" putu u Brisel, tek eto da se promijeni sredina, nimalo beznačajno nije ni prisustvo predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakira Izetbegovića, na poziv predsjednika Evropskog parlamenta Davida Sassolija, 2. Samitu predsjednika parlamenata zemalja zapadnog Balkana i Evropskog parlamenta.

VEZANI TEKST - Izetbegović: Dodjeljivanje kandidatskog statusa za BiH u ovoj godini od vitalne važnosti

Ocijenio je Izetbegović da je Zapadni Balkan dio Evrope u svakom smislu, te da ne smije ostati izolovan i da građani regije moraju dobiti jasno uvjerenje da se to neće dogoditi.

- Zato smatram da je dodjeljivanje kandidatskog statusa za BiH u ovoj godini od vitalne važnosti. Kandidatski status bi građanima, ali i donosiocima odluka u BiH, probudio optimizam i dodatno učvrstio vjeru u evropsku budućnost - poručio je Izetbegović.

I prošlogodišnji potez članova Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i Željka Komšića, koji su odbili sastati se sa ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom, koji se, što je nesvojstveno diplomatskoj praksi, prvo susreo mimo institucije Predsjedništva BiH sa Miloradom Dodikom, a potom i Draganom Čovićem, također spada u nešto što se zove borba za državu Bosnu i Hercegovinu i njene institucije.

Iako medijima, a ni javnosti nisu zanimljiva protokolarna saopćenja sa susreta političara i stranih ambasadora u BiH, iza svakog ovog sastanka krije se i lobiranje. Neko da ruši ovu zemlju, a neko da se bori za nju. Posljednja Rezolucija Evropskog parlamenta pokazuje ko ima više uspjeha.