Iz Centralne banke navode da posljednjih godina novčane doznake iznose oko osam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), prenosi biznis.ba.

 - Svakako da novi val ekonomske emigracije u posljednjim godinama doprinosi novčanim doznakama prema BiH, s obzirom na to da oni još imaju bliske socijalne veze sa rodbinom u domovini - ističu iz Centralne banke.

Ekonomski analitičar Igor Gavran izjavio je Srni da je rastući trend novčanih doznaka u BiH dobar indikator rastućeg broja iseljenika, ali i lošijih uvjeta života, te sve većih potreba za novcem domaćeg stanovništva kojima su ove doznake potrebne.

- Veličina učešća ovih doznaka u BDP-u opet govori i o njihovoj visokoj vrijednosti, ali i o niskom BDP-u, odnosno nerazvijenoj privredi i nedovoljnoj ekonomskoj aktivnosti u BiH koje ga generišu - pojasnio je Gavran.

On je istakao da se dobar dio domaće privrede održava u životu zahvaljujući doznakama jer one omogućavaju domaću potrošnju iznad realnih domaćih potencijala i potrošačke moći kakva bi bila bez inostranih priliva.

Prema riječima Gavrana, i u narednom periodu u BiH se može očekivati dalji rast vrijednosti doznaka iz inostranstva, s obzirom na trendove iseljavanja i odsustvo suštinskih pomaka u ekonomskom razvoju zemlje.

- Ako ova situacija potraje duže vremena i iseljavanje dalje eskalira, doći ćemo u situaciju da vrijednost doznaka pada jer će se iseljavanjem cijelih porodica i izumiranjem starije populacije, za koju se naša dijaspora brine, na ovaj način nestati i mogući primaoci doznaka - zaključio je Gavran.

Novčane doznake iz inostranstva u BiH 2016. godine iznosile su skoro 2,44 milijarde KM, 2017. godine 2,64 milijarde KM, a 2018. godine skoro 2,7 milijardi KM.